DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1932 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Reč ophodnja stara je u nas toliko, koliko i šumarska nauka, a to je više od sedamdeset godina. Ne tvrdim da je ta reč najbolja, ali je po mom sudu bolja od reci »obrt«, kojom hoće neki da predoče ponavljanje seče šume na istom mestu nakon vrlo dugačkog vremena od jednog veka. Reč obrt izvedena je od perfektivnog glagola obrnuti, koji predočuje radnju od kratkog trajanja, dok je reč ophodnja izvedena od imperfektivnog glagola ophoditi, koji predočuje radnju vrlo dugog trajanja, od jednog veka. Najposle valja istaći i to, da se rečju obrt u zapadnim delovima države označuje jedno društveno zanimanje (zanat). Doista je nezgodno, da se jednom reci označuju dva vrlo suprotna pojma, koji međusobno nemaju ništa zajedničko. Kako je poznato, ophodnj a se dalje deli u periode po deset ili dvadeset godina trajanja. U! te se periode unose sastojine za seču po svojoj dobi tako, da u prvi period dolaze najstarije, a u zadnji period najmlađe sastojine. I ti su periodi dulji od pojma, koji se želi obrtom izraziti. Kad se sastojine u šumi u svrhu uređenja izlučuju, one se odmah po svojoj dobi razređuju u križaljku dobnih razreda. Te dobne razrede neki u novije vreme zovu »klase starosti«. Ja držim da je prvi izraz dobni razred bliži sadržaju i da bolje odgovara smislu i duhu našeg jezika, nego »klasa starosti«. Osim toga izraz »dobni razred« postoji u našoj stručnoj literaturi već vrlo dugo vremena, te nema opravdanog razloga, da se reč razred zamenjuje tuđom reci »klasa«. Da se šuma uredi za trajno gospodarenje po prostoru i vremenu, te da se odredi njen prihod u najbližoj budućnosti, valja sastaviti g os p o d a r s k u osnovu. Tu gospodarsku osnovu neki sada nazivaju »privredni plan«, što ne odgovara pravome smislu uređivanja šume, kako to izlazi iz sledećeg razlaganja: U Broz-Ivekovićevom »Rječniku hrvatskog jezika« od god. 1901. str. 922 stoji da reč osnov a dolazi od glagola osnivati (»gründen, Grund legen, jacio fundamenta«), a znači temeljiti odnosno stavljati nešto na solidan temelj. Poznato je, da se s pomoću gospodarske osnove gospodarenje šumom mora urediti tako, da se zna: gdje , kad a i ko lik o će se drva šeći u šumi. U tu svrhu treba da se najprije jasno prikaže njezino sadanje stanje, da se dalje predoče uzroci, zbog kojih je šuma došla u sadanje stanje, te da se prema postojećim prilikama stvore temelji, na kojima će se ubuduće racionalno šumom gospodariti. U cilju valjanog gospodarenja šumom veže gospodarska osnova u organsku celinu sve sastojine od najmlađe do najstarije, te pobliže izlaže uslove i faktore, koji masu tih sastojina čine i proizvode. U toj osnovi moraju dakle biti predviđeni i temeljito opisani mnogobrojni i raznovrsni radovi, koji su potrebni da se izvedu za valjano uređenje šume po vremen u i prostoru . Svi ti podaci sabrani su s mnogo troška i truda, te zbog toga valjana gospodarska osnova predstavlja operat od visoke vrednosti. Na osnovu svih okolnosti, koje sastavljač osnove ima u vidu, određuje on između ostalih radnja još i količinu prihoda šume za najbliže vreme, koje obično iznosi deset do dvadeset godina t. j . određuje količinu prihoda šume u tom vremenu. Taj dio radnja oko sastava gospodarske osnove za jednu šumu, dakle određivanje prihoda, sadržan je u p o s e bnoj sečnoj osnovi (ne valja reći »plan seča«), koja je sastavni deo gospodarske osnove. Ti maleni radovi oko sastavka posebne sečne osnove za najstariju sastojinu, odgovaraju pojmovno reci »privredni 10 |