DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1932 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Reč ophodnja stara je u nas toliko, koliko i šumarska nauka, a to
je više od sedamdeset godina. Ne tvrdim da je ta reč najbolja, ali je po
mom sudu bolja od reci »obrt«, kojom hoće neki da predoče ponavljanje
seče šume na istom mestu nakon vrlo dugačkog vremena od jednog veka.
Reč obrt izvedena je od perfektivnog glagola obrnuti, koji predočuje
radnju od kratkog trajanja, dok je reč ophodnja izvedena od imperfektivnog
glagola ophoditi, koji predočuje radnju vrlo dugog trajanja, od jednog
veka. Najposle valja istaći i to, da se rečju obrt u zapadnim delovima
države označuje jedno društveno zanimanje (zanat). Doista je nezgodno,
da se jednom reci označuju dva vrlo suprotna pojma, koji međusobno
nemaju ništa zajedničko.


Kako je poznato, ophodnj a se dalje deli u periode po deset ili
dvadeset godina trajanja. U! te se periode unose sastojine za seču po
svojoj dobi tako, da u prvi period dolaze najstarije, a u zadnji period najmlađe
sastojine. I ti su periodi dulji od pojma, koji se želi obrtom izraziti.
Kad se sastojine u šumi u svrhu uređenja izlučuju, one se odmah po
svojoj dobi razređuju u križaljku dobnih razreda. Te dobne razrede
neki u novije vreme zovu »klase starosti«. Ja držim da je prvi izraz
dobni razred bliži sadržaju i da bolje odgovara smislu i duhu našeg jezika,
nego »klasa starosti«. Osim toga izraz »dobni razred« postoji u našoj
stručnoj literaturi već vrlo dugo vremena, te nema opravdanog razloga,
da se reč razred zamenjuje tuđom reci »klasa«.


Da se šuma uredi za trajno gospodarenje po prostoru i vremenu,
te da se odredi njen prihod u najbližoj budućnosti, valja sastaviti g os
p o d a r s k u osnovu. Tu gospodarsku osnovu neki sada nazivaju
»privredni plan«, što ne odgovara pravome smislu uređivanja šume, kako
to izlazi iz sledećeg razlaganja:


U Broz-Ivekovićevom »Rječniku hrvatskog jezika« od god. 1901.
str. 922 stoji da reč osnov a dolazi od glagola osnivati (»gründen,
Grund legen, jacio fundamenta«), a znači temeljiti odnosno stavljati nešto
na solidan temelj. Poznato je, da se s pomoću gospodarske osnove gospodarenje
šumom mora urediti tako, da se zna: gdje , kad a i ko lik
o će se drva šeći u šumi. U tu svrhu treba da se najprije jasno
prikaže njezino sadanje stanje, da se dalje predoče uzroci, zbog kojih je
šuma došla u sadanje stanje, te da se prema postojećim prilikama stvore
temelji, na kojima će se ubuduće racionalno šumom gospodariti. U cilju
valjanog gospodarenja šumom veže gospodarska osnova u organsku celinu
sve sastojine od najmlađe do najstarije, te pobliže izlaže uslove i
faktore, koji masu tih sastojina čine i proizvode. U toj osnovi moraju
dakle biti predviđeni i temeljito opisani mnogobrojni i raznovrsni radovi,
koji su potrebni da se izvedu za valjano uređenje šume po vremen u
i prostoru . Svi ti podaci sabrani su s mnogo troška i truda, te zbog
toga valjana gospodarska osnova predstavlja operat od visoke vrednosti.
Na osnovu svih okolnosti, koje sastavljač osnove ima u vidu, određuje
on između ostalih radnja još i količinu prihoda šume za najbliže vreme,
koje obično iznosi deset do dvadeset godina t. j . određuje količinu prihoda
šume u tom vremenu. Taj dio radnja oko sastava gospodarske
osnove za jednu šumu, dakle određivanje prihoda, sadržan je u p o s e bnoj
sečnoj osnovi (ne valja reći »plan seča«), koja je sastavni deo
gospodarske osnove. Ti maleni radovi oko sastavka posebne sečne
osnove za najstariju sastojinu, odgovaraju pojmovno reci »privredni


10