DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1932 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Kod uređivanja šuma neki stručnjaci ne razlikuju o b r a s t od
sklop a sastojine, nego oba pojma međusobno zamenjuju, što je krivo,
jer svaki taj stručni pojam ima svoje drugo značenje. 1 gosp. Dragoljub


S. Petrović u članku »Uređenje lisničkih šuma« (Šumarski list broj 10 i
11 od 1931. god.) zamenjuje pravo značenje tih pojmova međusobno, što
se vidi iz ovih reci: »Kad se promatraju današnje lisničke šume, dobiva
se utisak, da su one retke, razređene više, nego što su to inače visoke
šume. To međutim vrlo često nije slučaj, nego je samo jedna, moglo bi
se reći optička obmama. Usled vrlo uzane krune, koje čak jedno vreme
gotovo nema, sklop je nepotpun, pa se dobije utisak praznine. U
stvari broj drveta na jednom hektaru svakako nije često ništa manji, nego
kod obične visoke šume« (str. 517).
Kako je, međutim, poznato, gustoća odnosno retkost sastojine izražava
se o b r a s t o m, a to, čini se, želi izraziti i g. Petrović, jer spominje
i »broj drveta na jednom hektaru«. U svom članku g. Petrović nigdje ne
spominje izraz o b r a s t, koji kod nas već dugo postoji, nego njegovo
značenje predočuje rečju »gustina«, kako se to vidi iz ovih reci: »Qustina
kod visokih lisničkih šuma... može biti znatna, svakako veća nego kod
istodobnih nelisničkih šuma (str. 471), te dalje »koja gustina, proreda i
način kresanju najbolje odgovara« (str. 517).


Pod o b r a s t o m (Bestokungsgrad) razumeva se odnos, u kom
stoji kružna temeljnica stabala na ha, prema onoj temeljnici, koju iskazuju
prihodne tablice. U tom se smislu govori o potpunom (1.0) i nepotpunom
obrastu (0.8), a ne o »nepotpunom sklopu«, koji gore ističe g. P.


Nije posve ispravno da se obrast predočuje po broju stabala konkretne
i idealne sastojine, te je krivo što g. P. ističe i broj stabala za prcdočivanje
»sklopa«, ili pravo reći obrasta. Da g. P. pravo značenje izraza
obrast, koji smo gore definirali, želi predočiti sklopom, osim gore
izloženog, dokazuju još i ove reci: »Polazna tačka ima pri tome da bude
sklo p šume. Treba težiti, da sklop uvek bude najbolji« (str. 518). No,
međutim, svi naši napori i težnje oko uzgajanja odnosno uređivanja šuma,
idu zatim, da obrast, a ne sklop sastojine »uvek bude najbolji«. Pod
s k 1 o p o m (Schlussgrad, Beschirmungsgrad) razumeva se odnos, u kom
stoji površina projekcije krošnji svih stabala prema površini jednog
hektara, te je njegovo značenje kod uređivanja šuma od mnogo manje
važnosti, nego što je značenje obrasta. U opisu sastojinâ kod uređivanja
šuma ističe se uvek obrast, a ne sklop.


Uistom članku na str. 519. sitno grmlje i džbunje, koje tlo zaštićuje
(Bodenschutzholz), koje smo mi dosada zvali podstojn o grmlj e ili
tlo zaštićujuće grmlje, naziva g. Petrović »potšuma«. Ni tu reč nije g. P.
srećno izabrao, jer grmlje i razni šumski korov, koji u šumi držimo zbog
zaštite tla, ne treba nazivati »potšuma« ; ta je reč slična našem idealu
uzgojene šume (die Forst), koju mi dugo njegujemo i uzgajamo u želji, da
sa što manje troškova i u što kraćem vremenu polučimo od nje što veću
vrednost.4


U napred spomenutim litografiranim tabacima predavanja iz uređivanja
šuma, spominju se iste greške u pojimanju značenja obrasta i sklopa.
Tu ima još mnogo drugih krupnih greški, koje se ne mogu ostaviti, a da se
ne spomenu, ako ne zbog koga drugog razloga, a ono zbog studenata, koji


4 Der Wald = nenjegovana šuma; prašuma = Urwald.


1S