DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1932 str. 22     <-- 22 -->        PDF

je tvrd i da dugo traje. Salix purpurea, ako bi se i dala upotrijebiti, nema
lijepe boje.


c) Zbijeni produkti, kao košare za putovanje, za rublje i slično,
zahtijevaju tvrd bijel materijal raznih dužina. Kako su veličine produkata
raznolike, tako su potrebne i razne veličine šiba. Okolo treba bezuvjetno
da dođe koja tvrđa i jača vrba, a unutra može da dođe i koja mekša.
Za ove vrste radova odgovara najbolje Salix pupurea i Salix amerieana.
No dok je Salix amerieana bijela, dotle su druge vrste žućkaste, pa se
svagdje ne mogu upotrijebiti. Za zbijene je´ produkte Salix amygdalina
vrlo sposobna, jer ne samo da ima šiba većih i manjih dimenzija, nego
posjeduje i potrebnu tvrdoću. Salix viminalis nije za ovakove poslove,
jer ima preduge, predebele i meke šibe, koje se lako lome i poslije više
sasušuju. Kaspijska je vrba još manje sposobna i može se gdjegdje upotrijebiti
tek za rebra.


d) Cijepani produkti, kao razne vrste malih košara za kruh, za
voće, za ručne radove i za pokućtvo, zahtijevaju vrbu, koja se dobro
cijepa, dobro blanja, koja se da dobro savijati, te koja je lijepa bijela.
Potrebne šibe treba da su srednje veličine. Jake šibe vrsti Salix acutifolia
pruinosa, ako se ona i da cijepati i blanjati, nijesu dobre. Gdjekad su potrebne
i slabije šibe, kao za razne vrste košarica. Salix viminalis sa nekojim
svojim finijim podvrstama sposobna je za cijepane produkte i manje
je krhka nego Salix amygdalina. Neke mekše podvrste rakite, koje inače
nešto bujnije rastu, a imaju bjelije drvo, vrlo su dobre za cijepane produkte.
Ovdje treba napomenuti Salix purpurea amygdalina (amerieana),
Salix purpurea viminalis i Salix pupurea glauca, jer one nijesu granate,
jednolično su debele i duge, te nijesu vrlo tvrde kao druge podvrste. Na
nekim mjestima vole i bademastu vrbu. Druge su vrste ne samo prekratke,
nego i pretvrde, pa nijesu dobre za cijepanje i blanjanje.


Priredba tla sastoji se iz radova, koji su potrebni, da se tlo
dovede u onakovo stanje, kako bi se u zemlju zabodene ključice ili reznice
mogle dobro primiti, tjerati i čisto držati od trave. Onaj, dio tla, u
kojem ima da se razvija žilje, koje doprema hranu, mora biti sitan. Priredba
tla sastoji se iz radova čišćenja, rigolanja ili prevrtanja, poravnavanja,
te eventualnih naprava za natapanje i si. Najbolje je, ako je to
moguće, saditi vrbu ondje, gdje su prošlih godina bile okopavine (kukuruz,
krumpir, repa), jer nema toliko trave. Ako to međutim nije moguće,
onda se zemljište u prvom redu ima očistiti od panjeva i žilja, zatim se
ima korov pokositi i baciti u kompost. Nakon toga treba zemljište još u
ljetu ugariti, da bi se trava zatrla, ili ako ni to ne bi bilo moguće, onda
treba pred samo rigolanje s paralicom zguliti gornji sloj zemlje skupa
s travom i to baciti na kompost.


Iza čišćenja odnosno ugarenja zemljišta dolazi prevrtanje ili rigolanje,
koje se mora izvršiti još u jeseni, da bi se zemlja mogla izmrznuti
i usitniti. Kod rigolanja treba paziti, da sitniji i rahliji dio (pijesak) dođe
gore, a teže tlo (kao glina i ilovača) dolje. Rigolanje se za vrbu vrši
obično 50 cm. duboko i ključice se uzimaju u dužini od 25—30 cm. Žilju,
da se može nesmetano razvijati, potrebno je još oko 20—30 cm., pa će
zato najbolje odgovarati dubina od 50 cm. Kad je na površini zemlje sloj
neplodan, a dolje plodan ili odozgo glina dotično ilovača, a dolje pijesak,
opravdano je i dublje rigolanje. Qdje je naprotiv donja naslaga kamenita
ili neplodna zemlja, biti će gdjekad dosta, da se rigola samo do 30 cm. Prevrtanje
se vrši s lopatom, krampom, motikom i plugom i to tako, da


20