DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1932 str. 23 <-- 23 --> PDF |
gornja naslaga zemlje dospije dolje, a donja gore, ako je sastav tla isti; ako je raznolik, onda tako, kako je naprijed napomenuto. Ako je zemljište ravno, tada se (počevši rigolanje s jednoga kraja) najprvo izbačena zemlja na koncu razbaci po već prevrnutoj. Može se čitava površina podijeliti na male pruge, pa da svaki radnik tjera pola pruge u jednom smjeru, a pola natrag i najprvo izbačenu zemlju baca u najzadnju jamu. Ako je zemljište koso ili strmo, onda se rigola odozdo prema gore. Ako ima kakova udubina, koja se hoće zasuti, onda se rigolanje počinje od. nje. S lopatom se rigola tako, da se napomenutih 50 cm. debljine prevrće obično u dva sloja, odnosno s dvjema eventualno i trima zabodima lopate. Prvi se i drugi sloj izbaci van jame, zatim se (unazad napredujući) svaljuje prvi sloj u već iskopanu jamu, a drugi se sloj iskopava i na ovaj prvi navaljuje i tako se napreduje dalje. Rigolanje s lopatom uopće je najbolje, no i najskuplje. Rigolati se može s motikom i lopatom. Prvi red iskopaju radnici redovito s lopatom. Radnik se sada postavi u iskopanu jamu i s jakom motikom kooa i svaljuje ujedared 25—30 cm. debeli gornji sloj zemlje u jamu, dok može. Donji je tvrdi i niži, njega sada izbaci s lopatom na prvo svaljeni i tako to ide do kraja. Ovako posao napreduje vrlo dobro, jer je s motikom posao mnogo brži. Na ovaj se način može rigolati i za hmelj. Rigolanje s rigol-plugom vrši se ili s konjskom ili s motornom snagom. Tu se redovito gornji dijelovi prevrću, a donji samo mrve i proruju. Za dubinu od 20—30 cm. potrebna su već 4 konja, za dublje još i više. S motornom je snagom moguće rigolati i dublje. Rigolanje s dva pluga obično se vrši s motornom snagom i tako, da se na gredelju´ u istom pravcu pričvrste oba pluga, i to prvi više (do 25 cm. dubine), a drugi iza njega niže (do 50 cm. dubine). Prvi plug ore i prevrće prvi sloj od 25 cm., a drugi drugih 25 cm. Razumije se, to se isplati samo ondje, gdje se veći kompleks ima da zasadi vrbom. Slično se može rigolati i sa dva obična pluga, tako da prvi prevrće zemlju i dalje odbacuje, a za njim ide drugi, koji dalje u dubinu vadi po još jednu brazdu. Na nekim mjestima rade i tako, da se prva dubina od 25 cm. uzore plugom, a u pripravi stoje radnici, koji drugih 25 cm. debljine prevrnu lopatom, dok plug do njih ne dođe. Ako ima dovoljno radnika, može posao dobro da napreduje. Močvarno i tresetno tlo rigola se na gredice i rabate. Gdje je dosta duboko, kopaju se jarci (već prema tome, kako se ima teren za sadnju vrbe povisiti) toliko u širinu i dubinu, da dadu potrebnu zemlju za povišenje. Čitava se površina prema tome razdijeli na gredice i kanale. Najprvo se prevrne prvi sloj onoga dijela, gdje će biti gredica, a na taj se zatim baca zemlja i blato iskopano iz kanala. Kad je u pitanju stagnantna voda, kao na ilovači, glini ili u tresetištu, ili kad inače želimo, da voda što brže oteče, tada se preko najnižih dijelova napravi velik odvodni kanal i na njega okomito ili nešto koso izvodi se rigolanje sedlasto ili s gredicama tako, da se uzimlju pruge 8—12 m. široke. Od sredine pruge (gredice) počne se rigolati prema jarku gredice i na jednu i na drugu stranu, tako da se u srednu nabacava zemlja i s jedne i s druge strane i time se stvara hrbat, dok je prema jarku teren niži kao i ondje, gdje dvije pruge graniče. Takovim rigolanjem nastaju sabirni jarci. Ovaj se način rigolanja upotrebljava osobito kod treseta, da bi voda mogla što prvo oteći, pošto on može da upije 70—80% vode. U svakom slučaju nivo vode mora da bude barem 50 cm. ispod površine tla. Nakon 21 |