DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1932 str. 43 <-- 43 --> PDF |
već iz »Holztheil« i »Basttheil«, od kojih na njihovoj slici 9. prvi pokazuje šire, a drugi uže ćelije. Posle citiranja tih botaničara-dendrologa g. Đ. ovako piše u svome odgovoru: »Pa to isto tvrdim i ja u svojoj knjizi, i taj obim ove definicije dovoljan je i za moju dendrologiju kao i za Hempelovu,...«. Ali, na žalost, ipomenuti autori ne tvrde ono isto što i g- Ü. čak ni u 1889 godini, a g. Đ. to tvrdi u svojoj knjizi u 1931 godini. Što se tiče reci g. Đ. »Za moju dendrologiju kao i za Hempelovu«, naglašavam da su one reci »moju dendrologiju« mogle sasvim izostati, jer kao što ćemo to i docnije raspraviti, Hempel-Wilhelm su u stvari jednim delom autori knjige g. Đ., koji je iz njihovog dela na široko ispisivao ´i tekstuelno- Samo g .Đ. svakako nije znao da je njihovo delo »Die Bäume und Sträucher« u mnogome već zastarelo, jer je štampano (I. deo) ravno pre 42 godine. Ali, na stranu to, malo je neobična pojava u naučnom svetu, da jedan pisac Đendrologije tuđu dendrologiju smatra za svoju! 3) U tač. 10. svoje kritike napao sam tvrđenje g. D. da se ćelija postala tangencijalnom deobom kambijalne ćelije dodaje kori. Moj zaključak došao je kao neminovna posledica izlaganja g, D. o kori i o kambijumu na str. 6. njegove knjige. A čime se brani g. D.? Brani se time, da je posle tvrđenja o dodavanju ćelije kori dao »opštu definiciju o celokupnoj kori« na str. 7., a onu raniju definiciju kore, na početku str. 6., smatra kao »uzgrednu definiciju kore«. G. D. dalje tvrdi, da sam ja u svojoj kritici »prosto prećutao« onu opštu definiciju kore. Međutim tako stvar ne stoji. Ona prva definicija kore (na str. 6.), od koje g. D. beži bez ikakve potrebe, nije »uzgredna«, već je ona u stvari definicija spoljašnje ili primarne kore, a koju je g. Đ. nazvao »kora«. Druga ili po g. D. opšta definicija kore, treba da znači ono, što se u običnom govoru i životu naziva korom, t j . sve ono što se može spolja odvojiti od drveta kao kora, a koja u stvari pretstavlja za botaničara čitav kompleks raznih tkiva: primarne kore (u starijih stabala većinom nema primarne kore), sekundarne kore, periderma i ritodome. I za taj kompleks tkiva g. D. opet upotrebljava isti naziv »kora«. Na stranu to, da li je g. D. smeo istim imenom »kora« da nazove i primarnu koru na str. 6. i taj kompleks tkiva na str. 7. svoje knjige. Ali do tog momenta, kad je g. D. tvrdio da se ćelija odvojena tangencijalnom deobom od kambijalne dodaje kori, — do tog momenta postojala je samo prva (ili »uzgredna« po g. D.) definicija primarne kore i bilo je govora samo o fascikularnom kambijumu (o kambijalnom prstenu, njegovom formiranju i radu, do tada nije bilo ni pomena). Pošto se primarna kora (i po definiciji g. D.!) nalazi izvan kruga likodrvenih snopića i pošto je dotle bio poznat samo fascikularni kambijum, to je moj zaključak u kritici bio sasvim na svome mestu. T. j . da se ćelija odvojena deobom od kambijalne može pridružiti kori, samo ako na neki način preskoči floem sudovnog snopića, ili se kroz floem probije do kore koja se nalazi izvan floema. Da g. D. nema prečišćene pojmove o kori, to potvrđuje i docnije na dnu str. 7. svoje knjige. Pošto je već bilo govora i o kambijalnom prstenu (njegovom formiranja i radu), g. D. tvrdi da se nove ćelije odvojene tangencijalnom deobom od kambijalnog prstena dodaju — »primarnoj kori«!!! Kad g. Đ. na istoj strani (pri vrhu i dnu) dva puta kaže istu grešku, to znači da je to njegovo ubeđenje! Da je g. Đ. malo bolje preveo autore (jednim delom) svoje đendrologije, svakako ne bi učinio tu pogrešku o dodavanju ćelija primarnoj kori- Jer Hempel-Wilhelm ovako pišu na str. 12. svoje đendrologije: »Das Cambium, ein »Bildungsgewebe«, ermöglicht und vermittelt das Wachstum des Leitbündels in radialer Richtung, indem es dem Holz- und dem Basttheil desselben stetig neue Zellen zufügt«. Pomenuti autori to govore na mestu, gde je reč još o fascikularnom kambijumu. Ali ne kažu, kao g. Đ., da se nove ćelije dodaju kori (i to primarnoj!), već »dem Holz- und dem Basttheile« sprovodnog snopića. Tako isto kaže i Brehmer, drugi autor knjige g. D., a čiji citat donosi i sam g. D. u tač- 11. svoga odgovora. 41 |