DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1932 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Ing. VLAD1SLAV BELTRAM, SUPETAR—BRAČ: POTREBA REORGANIZACIJE ŠUMARSTVA U DALMACIJI (NÉCESSITÉ D´UNE RÉORGANISATION FORESTIERE EN DALMATIE) Mnogo se pažnje posvećuje u javnosti pitanju Krša, no skoro sve se rasprave ograničuju na samu tehniku rada pošumljavanja. Troše se i prilične svote za te radove i ima neosporivo uspjeha u tim naporima. Treba ali samo pogledati te zelene tačkice vještačkih kultura u nepreglednom moru krša i ne treba biti stručnjak, da se dođe do uvjerenja, da taj rad neće nikada — a pogotovo ne u roku od zakonskih 50 godina — pokriti naše golo primorje zelenilom. Koji je tome uzrok? Ne dostaje ljudi i duha. Personalno pitanje šumarstva Primorske banovine nalazi se u očajnom stanju, neprispodobivo gore nego prije rata. Kvalifikovanog šumarskog osoblja ima jako malo, a čuvarsko osoblje predstavlja u stručnom pogledu upravo jedan apsurd. Uprava šuma i čuvanje. Državnih šuma gotovo nema, a općinske nalaze se u žalosnom stanju. Nije najveća nesreća u tome, što su se one u prvim posljeratnim godinama posjekle. To su bile skoro sve same izdanačke šume, koje su nakon sječe opet potjerale iz panja, ali se one poslije sječe nisu čuvale od paše i sječa niti su se njegovale, te su zato kržljave i bez prirasta. Do danas u Dalmaciji nitko nije upravljao općinskom šumom osim sjekire, kosora i koze. Krive su tome najviše prilike čuvara šuma. Ti su bili prije rata ipak pristojno plaćeni, jer su općine financijalno mnogo bolje stajale nego u današnje vrijeme. Lugari su jadnici sa 100—200 Din mjesečne plaće. Plaća od 600 Din predstavlja već maksimum i iznimku. Jasno je, da za tu plaću lugar, koji je u većini slučajeva ujedno i poljar, ne može da vrši savjesno svoju službu, pogotovo ne šumarsku, jer traži općina od njega, da bude u prvom redu poljar. Shvatljivo je i to, da se sposobni ljudi vazda ne rekrutiraju za lugare, već i tipovi, koji vide uz ovu lošu nagradu kojekakve protuzakonite pogodnosti, spojene sa službom općinskog lugara. Sta vrijedi 17 ovakovih općinskih lugara Bračkog sreza, kojima su čuvarski srezovi razdijeljeni prema granicama općina, kad bi ih bilo dovoljno 7, dobro plaćenih i sa podjelom čuvarskih srezova prema terenu, bez obzira na općinske granice. Čuvati je svega 10.000 ha šume na površini od cea 400 km2. Ti su lugari svi bez lugarskog tečaja i bez ispita. Njihovo je jadno znanje stečeno pod utjecajem kojekakvih šumarskih referenata sa lugarskim ispitima i ograničeno je na to, kako se posadi borova sadnica, dok će već svatko od njih kazati, da se žir sadi sa šiljkom prema gore. O kakvim drugim šumsko-uzgojnim mjerama nemaju naravno ni pojma, jer obično ni njihovi pretpostavljeni nisu imali za to smisla. Vrijedan lugar na pr. čuva ljubomorno svoju branjevinu izdanačke šume, koja se 73 |