DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1932 str. 12     <-- 12 -->        PDF

od gustoće guši, te upravo vapije po čišćenju, a narod pri tom oskudiieva
na vilicama za vinograd, nema čime da se grije, te u toj nevolji siječe
i maslinu, jer sječa masline nije zabranjena. Nije onda ni čudo, što ima
toliko šumskih prekršaja, koji izviru iz krute potrebe za drvom. Posljedica
toga — zbilja čestitog — čuvanja jeste, da takova nepročišćena
niska šuma počne da kržljavi i da se mora prije vremena posjeći, često
već u starosti od 10 godina. Druga je nužna posljedica tih niskih ophodnja,
da se moraju sve takove šume nalaziti pod stalnom zabranom paše,
tako da šume cijelog sreza predstavljaju golemu branjevinu, koja se ipak
od paše potpuno obraniti neda.


Pročišćivanje nije teško provesti u blizini naselja, jer narod to
rado prihvaća, a gdje toga razumijevanja nema, prisilit će ih na to oskudica
drva, kad im se stara šuma ne dozvoli sječi. Napokon mogu se upotrijebiti
u saglasnosti s općinskom upravom i zastarjele neutjerive globe
i odštete, kojih ima svaki srez nažalost i suviše. Bez spremnog čuvarskog
osoblja te se uzgojne mjere ne daju provesti.


Danas se rješava pitanje uređenja lugarstva u Primorskoj banovini.
Svako nepotpuno rješenje, koje se temelji na štednji, ljuto će se osvetiti.
Lugare treba napraviti nezavisnima spram općine i naroda i osigurati im
položaj. To se da postići, ako postanu državni ili banovinski službenici
sa ne manje od 1000 Din mjesečne plate. Zašto da lugari u Dalmaciji budu
lošije plaćeni od lugara u drugim pokrajinama? Kada se već jednom to
rješava, nije na mjestu štednja, koja je u stvari tek prividna. Ako se
lugarske plaće mogu namaknuti iz kredita za pošumljavanje i iz jednog
umjerenog doprinosa od strane općina, pitanje je riješeno. Doprinos općina
mora se lugaru isplaćivati iz banovinske ili državne blagajne, a
nikako ne iz općinske, jer bi time s jedne strane lugar opet zavisio od
općine. Stara praksa odlučno govori protiv toga. Lugar će moći svoju
dužnost vršiti potpuno nezavisno, predano i uživat će među narodom
autoritet, koji je od goleme važnosti. Lugaru je potreban ne samo ispit,
nego i poseban tečaj, ma i sasma kratak, na pr. 2 puta po 15 dana, jer
razni šumsko-uzgojni radovi padaju u razno doba godine. Ne smije biti
izgovora, da nema kredita. Bolje je, da se i ne pošumljuje u državnoj
režiji, dok se lugarsko pitanje temeljito ne riješi.


Jedan stručnjak ne može da upravlja u cijelom srezu bez valjanog
čuvarskog osoblja. Kada će šume, koje stoje pod naročitim javnim nadzorom,
doći do gospodarskih osnova i programa, to kraj siromaštva
općina nije teško reći, pa treba zato tim više nastojati, da se one ne
zanemaruju kao do sada. Zašto Pravilnik o postavljanju kvalifikovanog
stručnog osoblja za upravljanje šuma u Primorskoj banovini stavlja za površinu
granicu od 10.000 ha, malo je teško shvatiti. Možda zato, što
vlasnika šumske površine od 10.000 ha ovdje nema.


Mi šumari moramo biti u prvom redu nacijonalni ekonomi, trebamo
prije svega dati se na posao, koji je važniji. Uređenju postojećih šuma.
makar i bez elaborata, treba dati više važnosti nego pošumljivanju vještačkim
putem, jer je ekonomski efekt uređenja već postojećih šuma
daleko veći od onog drugog. Stručnjak ne može samo da se opaja ljepotama
vještačkih kultura, on će imati vazda u vidu i financijalnu stranu
postojećeg dobra. Krajnja i glavna je svrha svakog pozitivnog rada postignuće
i uvećanje materijalnih dobara. Korist već postojećih šuma, u
kakvomgod se one stanju nalazile, u pravilu je veća od kultura, koje
se velikim materijalnim žrtvama tekar osnivaju i kojih se rentabilnost


74