DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1932 str. 13 <-- 13 --> PDF |
može pokazati tek u budućnosti. Kad bude narod uvidio korist, koju daje uređena šuma (i prihodima od proreda i uvećanim glavnim prihodima), naučit će drugim okom gledati na šumu, a ne samo kao na neprijatelja slobodne paše. Narod u životnim pitanjima ne gleda sentimentalno na okolnu prirodu, on cijeni ono, što mu donosi korist. Sve lisnate šume otoka Brača (većinom Quercus ilex i Arbutus unedo), daju danas isključivo tanje gorivo. Ovo gorivo drvo ima cijenu na moru od 200 Din, na panju od cea 70 Din po prostornom metru. Kad se poznaje silna izbojna snaga toga drveća iz žila i panjeva (jednogodišnji izbojci bivaju i preko 1 metar visoki), nije teško uvidjeti rentabilnost niske lisnate šume, ako se ona pravilno uzgaja. Šumarski je referent jedino lice u srezu, koje može imati za to shvaćanja, ali ne i moći, da provađa potrebne mjere uzgajanja. Razne statistike, predračuni za pošumljavanje, samo izvađanje pošumljavanja sa nekvalifikovanim lugarskim personalom i obračuni oduzimlju mu najviše vremena. Ne smijemo zatvarati oči pred činjenicom, da trošimo s jedne strane milijune za vještačko pošumljavanje, dok nam mnogo veći kapitali propadaju usljed nikakva gospodarstva. Pitanje koza opet je neriješeno. I ako je ono do danas još vitalno pitanje cijelih pokrajina, broj koza, koje se drže, daleko je nad faktičnom potrebom. Obično drže najveći broj koza oni, koji mogu i bez njih da žive, koji dobro stoje. Ne bi li bilo moguće, da se brojno stanje koza svede na minimum (već prema materijalnim prilikama pojedinaca) i da se sve, što je nad tom normalom, osjetljivo oporezuje? Svakako je lakše sistematsko i postepeno smanjivanje brojnog stanja nego naglo dokidanje. Vještačko pošumljavanje golijeti. Vještačko se pošumljavanje još uvijek provodi po sistemu, koji smo naslijedili od prethodnika, ma da su se prilike u mnogom poboljšale u prilog šumarstva. Zakonodavac bio je mnogo velikopotezniji od tehničara. Zakon o neposrednim porezima od 8. II. 1928. (čl. 11) predviđa privremeno oslobođenje od poreza na prihod pošumljenog zemljišta za 20—40 godina. Tko nosi krivnju, da narod još nezna za taj zakon? A i stručnjaci su ga saznali, izgleda, tek iz službenog izdanja Zakona o šumama (Dr. Balen-Dr. Sagadin). Zašto se ne razvija privatna inicijativa za pošumljavanje, koja ima u tom članu Zakona o neposrednim porezima jaku moralnu i materijalnu podstreku? Zato što uza sve bolje prilike i veće razumijevanje naroda za pošumljavanje vlada uvjerenje, da valja kola i dalje gurati po starom kolosjeku. Ima još uvijek predjela, u kojima se u državnoj režiji na silu zasađuje, jer se i ranije tako radilo. Tko ne pozna klasični primjer Zrmanje, gdje je narod poslije izvedene sadnje počupao posađene biljke, da se na istom mjestu do godine opet pošumljuje? Još se i danas susrećemo sa »Zrmanjama«. U mnogim primorskim srezovima može se raditi isključivo privatnom inicijativom. No bar iz početka treba tu privatnu inicijativu pomoći davanjem besplatnog sjemenja, davanjem nagrada za dobro posađene kulture i to odmah nakon dovršene sadnje, koju je nadzirao lugar, a po mogućnosti i šumarski referent. Neki zagovaraju, da se dade nagrada tek nakon uspjel e kulture, no to ne bi bilo pravedno, budući da uspjeh sadnje ovisi i o faktorima, koji stoje van dohvata kultivatora, prije svega o vremenskim prilikama, koje slijede iza sadnje. 1 rad u državnoj režiji isplaćuje se odmah, bez obzira, kakav će da bude uspjeh. 75 |