DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1932 str. 15 <-- 15 --> PDF |
stavljaju šumice privatnika, podignute resurekcijom i ograđene suhozidom. Novim sistemom posumiti će se sa znatno manjim troškom mnogo veće površine, a što je glavno, moral i samosvijest naroda će ojačati. Probuditi će se iz općenite letargije, u koju je zapao, kada bude vidio uspjeh svoga truda. Postati će i u drugim pravcima privrede djelatniji i aktivniji. Podareno ne cijeni se nikada toliko, koliko žuljevima stečeno. Još se nađu mnogi, koji neće da pošumljuju, jer »tko će to doživjeti?!« Manje ih je, koji gledaju da ostave svojoj djeci bolju budućnost. Na svim poljima privrede mnogo se može pripomoći narodu i zemlji i sa strane države i banovine. Ta je pripomoć neosporivo potrebna, ali je njezin efekt obično samo momentan, jer nema duha, koji djelom upravlja. Duha treba kod svakog poduzeća, on je često jači učesnik kod uspjeha nego materijalna strana. Kotarskog agronoma zvali su nekada u Dalmaciji učiteljem poljodjelstva. Zar nije potrebnije, da bude sreski šumarski referent ne samo referent prema gore, kao što je u stvari danas, već i učitelj šumarstva u narodu? Sistem vještačkog pošumljavanja do danas i njegove mane. Ne samo da se privatna inicijativa nije podupirala, ona se čak indirektno i suzbijala. Bilo je primjera, da su privatnici tražili besplatno šumske sadnice iz državnog rasadnika, pa im se one nisu izdale, jer su trebale da pokriju potrebu za pošumljavanje u državnoj režiji na osnovu već odobrenih preliminara, koji su možda bili iznimno veći i tražili su svu količinu proizvedenih sadnica. Mora da se postavi princip: prv o za potrebe privatne inicijative, a onda tek za rad u režiji, pa makar se preliminar u cjelosti i ne izveo. Svaka je općina smatrala, da je dužnost države, da ju dotira doznakama za pošumljavanje, bez obzira na važnost pošumljavanja u pogledu turizma ili drugih važnih momenata. Qdje je bio šumarski referent mekan ili gdje je popustio uslijed pritiska, vidimo tragove besmislenoga rada i postignutih neuspjeha. Napokon se ne smije zaboraviti, da je nadjelivanje kredita za pošumljavanje ne samo sredstvo za ekonomsko podizanje zemlje, nego u isti mah i suviše jako i opasno oružje za sticanje popularnosti. Daljnji jedan neuspjeh u podizanju kultura leži u tome, što su se krediti za pošumljavanje doznačivali i u primorskim srezovima više puta u proljeće, kada je uspjeh svake sadnje u nižim predjelima već unaprijed vrlo sumnjiv, a najčešće i nemoguć, jer se biljka još nije dobro ni primila, kad je pritisla žega i suša. Ima zemljišta sa dubokom zemljom, okomitim kamenim slojevima i sjevernom ekspozicijom, na kojem rastu dva trogodišnja egzemplara Pinus haleppensis, kojih* svaki predstavlja troškovnu vrijednost od 3.630 Din bez kamata. Sadilo se dva puta u proljeće zbog zakašnjelih kredita. No ima i zemljišta, koja ne mogu da pokažu ni jednog reprezentanta posađenih biljaka. Daleki i dugotrajni prenos sadnica iz rasadnika na teren valja izbjegavati. To vrijedi naročito za četinjače, a pogotovo za alepski bor. koji je osobito osjetljiv kod presađivanja. On na transportu brzo vene. Sadi se u primorju od mora do cea 350 m visine, jer tu i najbolje uspjeva. Dugački transport najlakše će se moći izbjeći osnivanjem jednostavnih malih rasadnika u vrtovima kod lugara. Sa 4 kg posijanog sjemena alepskog bora na površini od 60 m2 može se uzgojiti do 80.000 zdravih jednogodiš 77 |