DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1932 str. 16     <-- 16 -->        PDF

njih biljki za jesensku sadnju. Troškovi uzdržavanja takovog malog rasadnika
minimalni su, zato bi se moglo dobro plaćenom lugaru staviti u
dužnost držanje malog rasadnika. Isključenje dalekog transporta zajedno
sa vađenjem i sadnjom biljaka istog, dana mnogo bi doprinijeli sigurnosti
uspjeha pošumljavanja. Tehnika je pošumljavanja potpuno prokušana,
potrebna je još organizacija i uspjeh neće izostati.


Prijeka je potreba reorganizacije šumarstva u
Dalmaciji, prije svega popunjen jem raznih šumarskih
mjesta, temeljitim riješenjem lugarskog pitanja
i uvađanjem novog sistema rada. Ako se samo
prva dva uslova ispune, treći će se uvesti sam po
sebi. Dok se i to ne ostvari, badava je zavaravati se,
daje uspjeh današnjeg rada napolju šumarstva ekvivalentan
onim milijunima, koji se za nj troše. Skoro
su iluzorne sve lijepe osnove na temelju izlučivanja
zemljišta za po šumi javan je krša i golijeti prema
Zakonu o šumama.


Ne zaboravimo, da je danas vrijeme, kada više
no ikada stručnjak može da dođe do riječi. Neka nam
u budućnosti ne spočitavaju, da smo propustili priliku,
koja je do danas jedinstvena, da se postavi
čvrst temelj šumarstvu ove zemlje.


Résumé. On vise spécialement une réorganisation de l´administration et de la
protection des forets communales et puis un degré plus efficace de la coopération de
l´Etat dans la restauration des terrains dénudés se trouvants en possession des particuliers.


Ing. TEODOR ŠPANOVIĆ (APATIN):


UZGAJANJE PLEMENITE VRBE


(SUR LA CULTURE DU SAULE)


(Svršetak — Suite et fin).


Sadnja plemenite vrbe. Njoj treba da se posveti osobita pažnja, ako
želimo dobru kulturu. Kako daleko da bude red od reda i ključica od
ključice, odlučuje potreba i piaca (za što i za kakovu vrst produkta
trebamo vrbu), kakvoća tla, na kojem je sadimo, kao i nastojanje, da
nam se kultura što duže održi i da od nje imamo što više koristi dot.
prihoda. Na razmak kod sadnje ima, kako rekoh, uticaja i tlo i vrst vrbe.
Na boljem tlu može se saditi i gušće, a na lošijem rede. Neke vrste vrbe
trebaju za svoj uzrast više, a druge manje prostora. Jedne mogu trpjeti
više zasjene, a druge manje.


Vrba se sadila, a sadi se i danas u redovima od 20—60 cm sa
razmakom ključica od 10—30 cm. Koji su razmaci bolji i zašto, a koji
lošiji, nije utvrđeno pokusima. Jedni su za jedno, a drugi za drugo. Sve


78