DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1932 str. 19     <-- 19 -->        PDF

još zabijati kljucice s drvenim čekićem, a i posao brže napreduje. Sa željeznim
čekićem ili sjekiricom nije slobodno kljucice zabijati, jer se razmrskuju.
Najbolje je i najednostavnije, kad radnik u klompama (drvenim
cipelama) utjera ključicu u zemlju ravno s površinom zemlje, pri čemu
ne treba ništa drugo, nego da hoda. Ovako i zemlja čvršće stoji oko kljucice.
Mjesto uzice od konoplje ili lana dobro je upotrijebiti i uzicu od
pletene žice, na kojoj se zavežu vrpce ili komadi žice, da se znadu daljine
kljucice od kljucice. Ovakova se uzica ne isteže, ne troši tako i ne trga
kao uzica od konoplje.


Gdje je zemlja tvrda i kljucice sadimo u neobrađeno tlo ili je inače
tlo vrlo vezano i tvrdo, ne ćemo moći kljucice zabadati i zabijati na opisan
način, nego ćemo morati najprvo da pravimo luknje sa željeznim
svrdlom. Kad su luknje napravljene, učvrste se kljucice tako, da se svrdlo
zabode uz ključicu par centimetara daleko i s njim zemlja naturi na ključicu
ili se naspe oko kljucice pijeska. Ako ključica ne stoji čvrsto u zemlji,
neće se moći primiti, nego će popljesniviti i požutiti. Kad treba vrbu
saditi na mjesta, na koja dolazi periodično (za kratko vrijeme) ne velika
voda, sade se 40—50 cm duge kljucice, od čega ostaje nad zemljom 10"—
20 cm. I ovdje se sade kljucice zabadanjem i zabijanjem u zemlju, a ako
to ne bi išlo, onda sa željeznim svrdlom. U mekom se tlu može ključica
zabiti 1—2 cm i u zemlju, jer se ne će usušiti, a više će vlage dobiti, te
će žile i šiba biti jače. Visok panj daje mnogo šiba, ali i slabe šibe. Ako
je panj nizak i šibe se sasvijem u zemlji odrezuju, daje panj malo, ali lijepih
i jakih šiba i k tome je velika rijetkost, da bi ličinke izbojke i pod zemljom
požderale. Kad je zemlja tvrda, tada se ključica ne smije sasvijem
zabijati u zemlju ili panejvi sasvijem u zemlju srezivati, jer nježni izbojci
neće moći kroz tvrdu zemlju istjerati. Bolje je onda, da se kljucice odnosno
panjevi ostave za 2—3 puta iznad zemlje.


Pokušavalo se saditi kljucice i koso, no i ako je onda razvoj korijenja
nešto drukčiji od razvoja korijenja uspravno posađene kljucice, nije
zato u urodu bilo nikakove razlike. Pa ni kvakasti oblik panja pri zemlji
nije ni najmanje uticao na dovađanje hrane i na rast šiba. Loše je u ovom
sljučaju to, da se takova kultura teško kopa i da se samo u jednom pravcu
može okopavati. Treba napomenuti, da se svaka tanka ključica kod zabadanja,
i zabijanja prelomi i presavine, tako da od nje sasvijem malo
dođe u zemlju. Ovakove je kljucice zato najbolje, i ako ih imamo narezanih,
izbaciti. Ako već ima takovih posađenih ključica, onda ih se mora
pri zemlji s vinogradarskim škarama odrezati.


Jedan radnik može prosječno i dnevno da na dobro urađenom i usitnjenom
tlu posadi oko 7.000 ključica. Iz razmaka redova i ključica lako se
izračuna, koliko radnika treba za sadnju po 1 kj., odnosno po jednom
hektaru.


Nastavak uzgojnih poslova tečajem druge i slijedećih godina. Posađena
se vrba mora redovito okopavati, plijeviti i čistiti, jer trava i korov
mogu da uguše i najbolje primljenu kulturu. Ako li je vrba sađena u jeseni
ili zimi, tada se može trava pojaviti prije, nego i sama vrba. Ovu travu
treba samo pažljivo oplijeviti ili, ako ne bi kultura još istjerala, može se
ona i pažljivo okopati. Kako se vrba sadi poglavito u proljeće, to i tjera
naporedo s travom, pa zato treba prvo kopanje i plijevljenje upriličiti
onda, kada se izbojci već dobro vide, a to je kad postignu visinu od 10—
15 cm. Ne može se preporučiti ranije kopanje, jer se izbojci, koji se inače
vrlo lako otkinu, ne mogu vidjeti, a i zeleni su te ih je teško od trave


81