DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1932 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI t i ST


GOD. 56. FEBRUAR 1952.


Prof. H. PERRIN (NANCY):


PRINCIPI I METODE FRANCUSKE
SILVIKULTURE


(LES PRINCIPES ET LES MÉTHODES DE LA SYLVICULTURE
FRANÇAISE)


Naše šumarstvo, pošto se temelji na dugogodišnjem iskustvu, te se
oslanja na tradicije i radove, koji datiraju još iz srednjeg vijeka, odlikuje
se — smijemo reći — maksimalnim iskorišćavanjem prirodnih procesa i
jednostavnošću sredstava, koja se primjenjuju u šumarstvu. Osnivači
visoke šumarske škole u Nancy-u Lorentz i Parade imali su lozinku:
»imitirajte prirodu, ubrzavajte njezin rad!« Njihovi sljedbenici zadržali
su taj smjer i nikad se nije u Francuskoj osjetila potreba, da se pridružimo
famoznom uzviku »zurück zur Natur«, koji se čuje od prije kratkog
vremena u izvjesnim zemljama. Uvijek smo samo potpomagali evoluciju
prirodnih sila i nastojali smanjiti ulogu i intervenciju čovjekova rada,
znajući, da u većini slučajeva troškovi uloženi u šumsko gospodarstvo
donašaju rezultate tek veoma kasno i u neznatnoj mjeri.


Prirodno pomlađivanje pravilnih visokih šuma kod nas je pravilo,
koje skoro ne poznaje iznimaka. Skupi radovi u šumi, priprema tla,
sjetva i sadnja, čišćenje i prorede u mlađim sastojinama, provađaju se
samo u slučajevima, kad je to od veće i neophodne potrebe. Postupajući
na taj način dobivamo svakako nešto manji bruto-prihod, ali je čisti prihod
posve zadovoljavajući s obzirom na manji uloženi kapital i investicije.


Naše šumarstvo ima međutim izvjesnih neospornih prednosti:
naime nikad nismo zamjenjivali našu autohtonu šumsku floru tuđim,
umjetno uvedenim vrstama, ma kako se dobro prilagođivale one lokamim
prilikama. Veoma rijetko zapremaju kod nas čiste sastojine veće površine.
Zato su naše šume čvrste i otporne protiv različitih kalamiteta,
poglavito protiv zareznika i bolesti. Kad smo već utvrdili gornja osnovna
načela, pređimo na promatranje naših domaćih vrsti, u koliko one sačinjavaju
kod nas samonikle sastojine; o sastojinama stvorenim umjetno
govorićemo na drugom mjestu.


Francuske se šume sastoje u glavnom od istih vrsti, koje sačinjavaju
sastojine i u Jugoslaviji. Zato se mnogi detalji, a i sama tehnika uzgajanja,
potpuno podudaraju ili su bar analogni. Govoriću samo ukratko o


65