DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1932 str. 31 <-- 31 --> PDF |
ÎOO kg sirove neoguljene vrbe 42—47 kg suhe neoguljene vrbe 100 » » » » 30—35 » » oguljene vrbe 100 » » » » 40—52 » drveta i 48—60 kg kore 100 » suhe vrbe u kori oko 71 » drveta i oko 29 kg kore 100 » oguljene sirove vrbe 75 » suhe oguljene vrbe 100 » sirove kore oko 24 » suhe kore. Jedan metr. cent sirove vrbe sadrži 0.125 do 0.140 m3 drvne mase.. Jedan kub. metar važe 7.50 do 8.40 q. Jedan metr. cent suhe vrbe sadrži 0.200—0.300 m3 drvne mase. Jedan m3 važe 4.20—4.50 q. Jedan metr. cent suhe kore sadrži 0.120 m3 iste. Jedan m3 važe 8.40 q. S gulenjem u vezi spomenut ćemo, da se oguljena i osušena kora vrbe najviše upotrebljava za loženje kotlova za kuhanje vrbe. Ona se može još upotrijebiti i za vezanje vinograda i snopova granja. No vrba, osobito mlađa, može da se upotrijebi i za dobivanje tanina. Za vrijeme rata skupljale su centralne vlasti u pomanjkanju jute koru mladih šiba, poglavito plemenitih vrsta, sušile ju, vezale i otpremale za fabrikaciju tkanine za ponjave, vreće i si. Uzgajanje vrbe za štapove. Gdje u malatima nema dovoljno divne vrbe za štapove i gdje je potreba veća, treba odgajati posebne kulture za štapove. Za uzgoj štapova mogu se upotrijebiti jače vrste vrbe, kao Salix alba vitellina , Salix vitellina aurea, S. amygdalina, S. viminalis, S. Russeliana i S. daphnoides. Vrlo su dobre i najviše se za produkciju štapova upotrebljuju vrste Salix caprea viminalis, S. dasvclados purpurea i S. dosvclados purpurea viminalis. Tlo se jednako pripravlja kao i kod uzgoja pruća. Daljina je najbolja kvadratična, 30—60 cm. Najbolje je saditi sadnice sa žiljem, ako je to moguće, inače se radi i sa reznicama. Prve se godine stvara glava i grane odrezivaju u visini, gdje treba i kako treba glava da bude razvijena, da tjeraju šibe ili štapovi iz jedne gule ili iz više 20—30 cm dugih ogranaka. Glava se ostavlja ili pri zemlji, ako nema opasnosti od vode i trave, ili više, ako dolazi pod vodu ili se treba bojati korova i trave. Štapovi se odrezuju tek svake treće godine pilicom ili škarama. Tanje pruće vadi se prve i druge godine i upotrebljava se za grube košarske radove. Na ovakav se način može uzgajati i vrbovo drveće na pašnjacima, plandištima, na obalama rijeka, na mjestima, koja su izložena štetama od leda, pokraj puta u živicama i na pustim neobrađenim mjestima. Na ovakov se način, u koliko ima prođe, može i jedan dio viših greda u poplavnom području zasaditi s kulturom za štapove, jer daje veći prihod od mekih vrbovih šuma. Pruće daje mnogo veći prihod od štapova i na mjestima, gdje se pruće može uzgajati, ne treba uzgajati vrbu za štapove. Stapovi se unovčuju po kom. Jedan neoguljeni štap stoji 10—20 para, jedan oguljeni 30—50 para. Sađenje plemenite vrbe u druge svrhe. Kako je već napomenuto kod obične vrbe, sadi se vrba i u druge svrhe, gdje je dobijanje pruća tek sporedno, kao za zaštitu mladih egzotičnih biljaka i voća, za osiguranje obala, nasipa i kanala od podlokavanja i rušenja, za zaštitu blaga na pašnjacima, za uzgoj divljači i kao ukrasno drveće u parkovima, jer brzo raste i daje džbunjeve. Za davanje zaštite i osiguranje nasipa i obala najbolje su vrste Salix amygdalina, S. viminalis i S. purpurea, na suhom pijesku Salix acutifolia pruinosa. Na pašnjacima osim pomenutih Salix alba, S. dasyclardos, S. caprea i S. cinerea. U parkovima se sadi kao 93 |