Među faktorima u zagradi #**^ h nalazi se neosporno i mnogo
faktora, o kojima je direktno ovisila i sama funkcija ..


Matematički dakle izraženo, ekonomski je život komplikovan, on
je funkcija preraznih faktora, a ovi su opet funkcije daljnjih funkcija, koje
su i u međusobnoj ovisnosti. Ekonomski je život jednoga naroda simfonija
svih ekonomskih faktora.


Bilo bi gotovo nemoguće posve egzaktno istražiti i prikazati ekonomiju
jednog naroda. To je moguće samo u grubim, glavnim linijama.
Kad bismo egzaktno htjeli da prikažemo i istražimo funkciju ., morali
bismo ju diferencirati s obzirom na sve pojedine faktore ., z, t,... Ove
pojedine faktore morali bismo dalje analitički istražiti i t. d. Bilo bi to
skopčano sa mnogo posla već i s razloga, jer ovisnosti ima gotovo beskonačno
mnogo.


Dakle već unaprijed kod prikazivanja i čitavih narodnih ekonomija
i njihovih pojedinih dijelova moramo biti na čistu s time, da je takav prikaz
moguć samo u glavnim linijama, odnosno u ograničenoj množini
detalja.


Usporedi li se šum. ekonomija u sjevernom evropskom razervoaru
sa ekonomijama ostalih šumskih koncentracija u Evropi, vidi se, da se u
šumama sjevernih zemalja gospodari razmjerno dobro i da se ondje na
unapređenju šumskog gospodarstva radi mnogo. Sjeverne su evropske
zemlje tačno procijenile i tačno znaju bogatstvo svojih šuma. Prašume
koje su nekada zapremale površine tih zemalja velikim su dijelom iskorištene.
Ustupile su mjesto kulturnim, njegovanim šumama. Šume se ne
sijeku samo, već se uzgajaju. Traže se i dnevno otvaraju nova područja
upotrebe za drvo. Tehnika postaje sve većim konzumentom drvcta. Polufabrikati
se sve više zamjenjuju konačnim produktima. Uspostavlja se
ravnoteža između produkcije i konzumpcije. Upotrebe nalaze i najsitniji
šumski produkti. Gospodari se intenzivno i racionalno.


Prošlog ljeta boravio sam dva mjeseca u Švedskoj. Studirao sam
i slušao na izvoru ekonomsku njenu simfoniju, pa ću da ovdje prikazem
dojmove, utiske i razmatranja o tom putu po Švedskoj.


Šveđanin gosp. Carl Adam Carlson, generalni konzul Kraljevine
Jugoslavije u Štockholmu, velik je prijatelj Jugoslavije i Jugoslavena.
Prije rata bio je konzulom Kraljevine Srbije, a od 1918. god. konzulom
Kraljevine Jugoslavije. Preko 20 godina bio je reprezentantom naše zemlje
u Švedskoj. Za vrijeme svjetskog rata poslao je na vlastiti trošak dvije
ambulancije Crvenog križa (sa 7 liječnika i 9 sestara pomoćnica) u Srbiju,
koje su vrlo požrtvovno vršile humanitarnu službu. Gosp. gen. konzul proputovao
je u više navrata Jugoslaviju. Filmom je snimao najljepše dijelove
naše domovine. Propagira našu otadžbinu u Švedskoj i nastoji, da Šveđani
što više upoznaju njene ljepote. Požrtvovno radi oko toga, da među
narodom švedskim i jugoslavenskim nastanu što tješnje veze, kako naučne
tako i ekonomske i turističke. U svojoj ljubavi prema Jugoslaviji osnovao
je zaseban ferijalni stipendij i stavio ga u godini 1931. na raspolaganje
univerzitetu^ u Zagrebu sa namjenom, da univerzitet pošalje preko ljetnih
praznika u Švedsku kojeg nastavnika, asistenta i]i svršenog studenta. Stipendista
ima da studira za vrijeme boravka u Švedskoj ekonomske od


98