DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1932 str. 37 <-- 37 --> PDF |
nosno tehničke prilike zemlje. Po želji gospodina gen. konzula došli su za stipendiste u 1931. godini u prvom redu u obzir stručnjaci tehničari i šumari. Za uživaoca te stipendije g. Carlsona u god. 1931. izabrao je univerzitet mene i tako mi je omogućen boravak u Švedskoj kroz 2 mjeseca u svrhu studija ondješnjih šumarskih prilika. Dužnost mi je, da na ovom mjestu najtoplije zahvalim gospodinu gen. konzulu Carl Adamu Carlsonu ne samo za to, što je u svojoj plemenitosti osnovao spomenutu stipendiju i tako jednom šumaru iz Jugoslavije omogućio polazak u Švedsku, već i za to, što mi je svojim moćnim ličnim vezama pomagao, da svuda u Švedskoj budem što bolje primljen. Njegovim preporukama dobio sam besplatne vozne karte na švedskim željeznicama. U njegovoj istaknutoj osobi našao sam u tuđini jedan dio svoje otadžbine. Veoma me se ugodno dojmila vanredna njegova ljubav prema našoj domovini. Neopisivom susretljivošću i gostoljubivošću on mi je olakšao saobraćaj u tuđini. Hvala mu za to, iskrena i topla. Naša otadžbina može biti ponosna, da u tuđini ima tako dobrog i iskrenog prijatelja. Opisani ferijalni stipendij namjerava gosp. gen. konzul svake godine staviti na dispoziciju uvijek za drugog jugoslavenskog univerzitetskog nastavnika, asistenta ili studenta. A sada da se povratimo k temi. Ako sumarno promotrimo švedsko šumarstvo, morati ćemo priznati, da ono u svojoj sadanjoj aktivnosti stoji na vrlo visokom stupnju. Nehotice se moramo pitati: što je razlogom tako velikom razumijevanju Šveđana za šume i šumarstvo, a prema tome i visokom nivou, na kome se nalazi njihova šumarska akcija. Bez dvojbe je tome jedan od važnih razloga — neobično visok stepen narodne prosvjete u toj zemlji, koja već preko 100 godina nije vodila uopće nikakovih ratova, a tokom daljnjih 100 godina (sve tamo od Karla XII.) gotovo nikakovih. Daljnji razlog ima se tražiti u neobično velikoj ljubavi, što je Šveđanin osjeća prema prirodi, a napose prema šumi. Hiljade godina taj narod nastava prekrasan kraj pun jezera, potoka, rijeka i šuma. U duši narodnoj razvila se upravo mistično-poetska ljubav prema prirodi. Ta je ljubav došla do kristalizacije i u švedskim narodnim običajima i umjetnosti, pa nije čudo, da je po njoj i šumarstvo naišlo na tlo vrlo pogodno njegovu razvitku. Osim toga dolazi i neumoljivi fakt, da Švedska bez svoga šumarstva ne bi ekonomski gotovo mogla ni postojati. Preko polovice njenog areala apsolutno je šumsko tlo. U čitavim velikim predjelima nije moguća druga kultura van šume. Šveđani su razborit, kulturan i napredan narod. Iz apsolutnosti šumskog tla logično slijedi i potreba akcije kulturnog čovjeka u smjeru, da trajnom njegom što više poveća produktivnost šuma. Šume su glavni izvor prihoda u Švedskoj. One su simbol sređenosti, simbol zlata i jake valute te zemlje. O šumarstvu Švedske pisano je već na našem jeziku. Qosp. prof. Dr. Dj. Jovanovi ć odlično je prikazao predmet u Narodnoj šumi od 1929. i 1930. g., broj 40 do 52 i 1 do 13, kao i u zasebnoj publikaciji »Švedska, njene šume i šumska industrija«. Poslije njegovog prikaza činilo bi se, kao da je suvišno daljnje prikazivanje toga šumarstva na našem jeziku. Međutim šumarstvo jednog naprednog naroda nije moguće nikada posve iscrpivo prikazati. Promotrimo samo švedsku šumarsku literaturu! Godišnje izlazi bar jedan omašan svezak od preko 300 stranica naučnih publikacija samo Zavoda za šumarska istraživanja (Meddelanden fran statens Skogsförsöksanstalt). Zatim analogno našem Šumarskom listu izlazi omašan mjesečnik »Svenska skogvardsföreningens tidskrift«, časopis 99 |