DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1932 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Švedkog šumarskog društva. Sličan časopis izlazi i zasebno za sjeverni dio Švedske, t. zv. Norrland. Izlazi mnoštvo popularnih šumarskih časopisa, na pr. Skogen (dva puta mjesečno) zatim Skogsvänen »Prijatelj šume«, »Skogsvaktaren« i t. d. Kada bi se htjelo na pr. prikazati samo tu njihovu literaturu i glavne smjernice i radove u njoj, zauzelo bi to mnoga prostora. Šveđani izdaju o svome šumarstvu i šumarskim problemima godišnje najmanje 4.000 do 5.000 štampanih stranica! Dakle jedna golema zgrada šumarstva, koju su oni sazdali do danas. Opisati sve odjele i odsjeke te velike zgrade gotovo je nemoguće. Baš poradi toga držim, da ova moja studija o švedskom šumarstvu ne će biti suvišna i poslije prikaza g. prof. Dr. Djoke Jovanovića. Nastojati ću, da se ovdje zadržim uglavnom na onim smjerovima švedskog šumarstva, na kojima se gospodin pisac spomenute publikacije nije toliko zadržavao. Zbog cjelovitosti, kao i zbog toga, što u Šumarskom listu nije ranije pisano o švedskom šumarstvu, ipak ću neke predmete opet ukratko iznijeli, premda su već spomenuti u radnji g. prof. Dr. Dj. Jovanovića. : Da karakterišem akciju švedskog šumarstva, napomenuti ću, kako na pr. jedno od njihovih šumarskih društava (Skogsvärdsföreningen, dakle zapravo društvo za čuvanje šuma) vrši propagandu šumarske misli u narodu. Društvo je dosada izdalo čitav niz publikacija za narod. Te se knjige izdaju u vrlo lijepoj, instruktivno-popularnoj formi. Upravo je nevjerojatno velika naklada takovih knjiga. Svega je dosada izdano oko 800.000 primjeraka! Golem broj, kad pomislimo, da Švedska ima polovicu manje stanovnika od Jugoslavije. Takove su knjižice za švedske prilike razmjerno vrlo jeftine. Obrađuju obično razne vrsti drveta na pr. hrast, bukvu, smreku i t. d. ili opet izvjesne druge teme kao na pr. »Najvažnije šumama štetne gljive«, »O mjerenju drvlja i o vrijednosti dubećeg drveta«, »Upute u uzgoj šume« i t. d. Šumarske izložbe priređuju se gotovo svake godine u drugome mjestu zemlje. Priređuju ih u zajednici šumarska društva, šumarske direkcije, uprava državnih šuma, udruženja drvne industrije, industrije papira, visoka škola za šumarstvo, zavod za šumarska istraživanja i t. d. Samo katalog jedne ovakove izložbe iznosi na pr. za izložbu u Qöteborgu (1923.) 260 stranica normalnog formata, tiskanih sitnim slogom! Na ovakovim se izložbama prikazuju narodu sistematski sve šumarske prilike u državi. Šveđani imaju za statistiku mnogo smisla i razumijevanja. Kada govorim o Šveđanima, ne mislim ovdje samo inteligenciju, već i obične građane, radnike i seljake. Statistika se servira narodu čak i na mjestima, koja sjuže zabavL Šumarstvo Švedske razvilo je akciju u svim smjerovima, ali napose je kroz posljednjih 10 godina karakterizovano velikim radom u četiri smjera. Prvo je rad, što ga obaviše švedski šumari stvaranjem jedinstvene statistik e sviju šuma cijeloga kraljevstva. Drugo je donos novog zakon a o šumam a (1923. g.) i osnivanje tzv. Direkcija za uzgoj i unapređivanje privatnih šuma (Skogsvärdsstyrelsen), te plodan rad tih direkcija. Zatim dolaze razni uzgojn i radov i i privođenje velikih površina kulturi melioracijama tresetišta, pošumljavanjem neplodnih površina i t. d. Četvrto je velika akcija na prosvjećivanju svih slojeva naroda u šumarstvu, dakle^popularizovanje šumarsta. Na putovanju kroz Švedsku morao sam se na svakom koraku diviti količini rada, kulturi i civilizaciji, koje su skoncentrisane u toj zemlji. Upravo je nevjerojatno, kako je narod od samo 6,000.000 stanovnika mo 100 |