DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1932 str. 39 <-- 39 --> PDF |
:gao da stvori tolike odlične naučne institucije, muzeje, škole, kao i lijepe gradove, prvoklasne tehničke naprave, puteve, ceste, željeznice. Šveđana ima za polovicu manje nego nas Jugoslovena. Čitava je Švedska međutim gotovo dvostruko veća po površini od Jugoslavije (Švedska 450.000 km2, Jugoslavija 250.000 km2). Dakle razmjerno slaba napučenost. Zemlja je kud i kamo neplodnija nego kod nas. Usprkos svega toga razvilo se tokom stoljeća zamjerao bogatstvo. Standard životnih potreba i običaja jednog prosječnog Šveđanina mnogo je viši od životnog standarda prosječnog kontinentalnog Evropejca. II. ŠUMARSKA STATISTIKA. U moderno doba šumarstvo je postalo ravnopravno sa svim ostalim granama ekonomskog života. Istorijska je činjenica, da se nekada šume nisu nigdje pravo cijenile. Čovjek ih je bez razmišljanja iskorišćavao, čak im je bio i najljućim neprijateljem, krčio ih je, gdje je samo dospjeo. U ona stara vremena nitko nije pomišljao na ekonomisanje sa šumama. Ekonomisalo se sa rjeđim dobrima, kojih nije bilo toliko kao šuma. Kasnije je ekonomisanje prešlo na prostranija, manje rjeđa dobra, kojih ima u većim množinama. Moderna ekonomija obuhvatila je i velike mase prirodnog bogatstva zemlje, velike vodene snage, zemljišta, a naravno i šume. Ako međutim želimo, da šumarstvo bude trajnom granom privrede, ako želimo trajnu ekonomiju u smislu mnogih ostalih ekonomija, mora šumsko gospodarstvo neophodno da vodi i svoje knjigovodstvo i sastavlja svoje bilancije. Treba da se zna, koliko se troši, koliko siječe, koliko prirašćuje, treba da se zna, koliko ima kapitala, koji producira i t. d. Zato je taksacija po šumsko gospodarstvo od važnosti. Ona treba da dade ispravnu bazu za knjigovodstvo i bilancije, bazu za rubrike primitaka i izdataka. Međutim ne samo da je važno, da pojedini posjed, pojedina šumsko-gospodarska jedinica ima ovakovu bazu, ima svoj što tačniji inventar, već taj inventar treba da imaju i čitave države o svojim prirodnim bogatstvima i kapitalima. I čitave države su (svaka za sebe) ekonomske cjeline, koje također treba da računaju sa primicima i izdacima. Poradi toga su sve države uvidjele potrebu i važnost statistike, a napose i šumarske statistike. Sastav statistike šuma moguć je na dva načina: A) Da dođe do skupne statistike svih šuma, može država pokupiti detaljne podatke o pojedinim šumama od onih osoba odnosno institucija, koje s tim podacima raspolažu. Sumiranjem podataka za pojedine šume stvara se onda sumarna statistika čitave države. Pojedine šume onda u glavnom fungiraju kao statistički objekti, statističke primarne jedinice. B) Sumarna statistika može se provesti sumarnim inventarisanjem svih šuma u državi jednim mahom, jednom jedinstvenom operacijom. Čitava država smatra se kod toga već unaprijed jednim statističkim objektom, statističkom masom, koju treba deiinovati. Promotrimo li način pod A), vidjeti ćemo, da on u konkretnom slučaju može imati dosta nedostataka. To možemo vidjeti i na statistici šuma, koja je sabrana kod nas u Jugoslaviji. Netačne su na pr. katastarske mape ili ih uopće nema; netačni su podaci o kulturama u tim mapama, nastale su tokom vremena promjene, koje nisu u mape unesene; iskrsnuše razna shvatanja i najboljih statističkih instrukcija i t. d. Konačno, ako se metodom pod A) i saberu podaci za cijelu državu, zar možemo biti sigurni u rezultat? Zar možemo na osnovi kalkulacije da kažemo: rezultat je vje 101 |