DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1932 str. 4 <-- 4 --> PDF |
mislima-vodiljama našeg šumarstva, te ću se osvrnuti samo na pojedine metode našeg rada, specifične za našu zemlju. Kod gojenja visokih šuma više idemo za tim, da dobijemo stabla što jačih dimenzija, nego da postignemo maksimum produkcije drvne mase. Dok se privatnici zadovoljavaju s prsnim promjerom od 40—50 cm., javne šume moraju producirati stabla deblja od 50 cm. (borova i bukova), a jelova, smrekova i hrastova od 60 do 80 cm. To shvatanje odgovara tako zvanoj »ekonomičnoj upotrebljivosti« i uvjetuje ophodnje često prilično duge. Pošto se radi također o tome, da dobijemo drvo visokog kvaliteta (što je također cilj gospodarenja u državnim i općinskim šumama), provađale su se u drž. šumama sve do sada (skroz do zadnjih godina) prilično slabe prorede. Svrha je bila da dobijemo drvo finih i pravilnih godova, premda se time nešto gubilo na prirastu. Sada se međutim pitanje proreda evolucijonisalo u smjeru intenzivnije intervencije šumara. Pomlađivanje — to smo već rekli — vrši se u principu samo prirodnim putem. Čistom sječom pomlađuju se sastojine primorskog bora, ali se gola sječa praktikuje sada i kod svih ostalih svjetloljubivih vrsti sa laganim sjemenjem (bor, alepski bor, ariš i smreka). Nije rijetko pomlađivanje na uske pruge ili u malim okruzima. Potonja metoda primjenjuje se katkad i za hrast lužnjak na jugo-zapadu Francuske. Ali time nisu ništa izgubile na važnosti metode pomlađivanja putem oplodnih sječa. Čak ima izvjesnih vrsta drveća (jela, bukva, hrast kitnjak), za koje ni sada ne poznajemo drugih načina uzgoja. Samo što ove metode primjenjujemo sa većom slobodom u pogledu broja, vremena, intenzivnosti sječa i ne fiksiramo strogo unaprijed pomladno razdoblje. Klasična kombinovana metoda nadjeljivanja nije više popularna. Nju primjenjujemo samo na šume, kojih je pomlađivanje tako reći automatsko (primorski bor, kitnjak u dolini Loire, lužnjak u dolini Adoura). Za ostale vrsti primjenjujemo metodu Melarda, koju nazivljemo još metodom »plavih četvrtina« i koja nije ništa drugo nego posebna adaptacija metoda određenih za prebirno gospodarenje i propisanih »notom od 17. jula 1883.« Po toj se metodi utvrđuje sjekored samo za one čestice šume, koje su grupisane u taj quartier bleu, i za vrijeme, koje je fiksirano u gospodarskoj osnovi (10 do 20 god.). Sa čisto teorijskog gledišta ima ta metoda dosta mana, ali sa stanovišta praktičara ona je neobično elastična, slobodna, skoro ne zahtijeva žrtava i prikladna je za čiste regularne sastojine kao i za heterogene šume našeg visokogorja.* Najviše primjenjujemo tu metodu u jelovim i smrekovim šumama, a zadnje vrijeme i u bukovim. * Veoma raširena u Francuskoj i skoro nepoznata izvan njezinih granica, Melard- ova metoda zaista zaslužuje pažnju i naših šumara. Glavna su načela Melard-a: što manje nagađanja (u koju se formu neminovno pretvaraju kalkulacije prihoda daleke budućnosti), što sigurnije računanje prihoda blize, makar i veoma blize budućnosti (»dobro bi bilo, da gospodarska osnova ne obuhvata nikad vrijeme dulje od 20 godina«), što veća štednja (izbjegavati revizije!) i podjela cijelog uređajnog objekta u 2 faktične česti: 1. »plavu četvrt« (te se parcele plavo bojadišu na nacrtu), na kojoj se moraj u u toku tih 20 godina izvršiti sječe (coupes de régénération); 2. ostale parcele, gdje će se provađati samo prorede i progale. Kao haza za taksaciju i Izračunanje etata uzima se jedno »normalno stanje« (ovaj pojam ne smijemo zamijeniti sa pojmom »normalne šume« skoro svih njemačkih metoda), kod koga mora biti po ha: 200 m3 drva 40—60 cm debelog u prsnoj visini i 120 m3 drva debelog 20—40 cm. U gospodarskoj osnovi naznačen je vjerojatn i poredak sječina, od kojega se ne .. |