DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1932 str. 40 <-- 40 --> PDF |
rojatno pogrešan za plus ili minus toliko i toliko procenata? Zar možemo iz podataka te metode izračunati njezinu tačnost? Normalno ne možemo i ta je činjenica slaba strana metode pod A). K tome dolazi nejedinstvenost sakupljanja materijala i t. d. Metodu pod B) moguće je provesti sasvim drugačije. Čitavom državom postavljaju se primjerne plohe po stalnom sistemu. Sistem se odabire tako, da se pomoću podataka pojedinih primjernih ploha može izračunati tačnost statističkog rezultata za čitavu državu. Na pr. postavljamo kroz čitav u državu (odnosno veće ili manje njezine dijelove) primjerne pruge u izvjesnom razmaku. One neka budu široke 10 m i neka teku međusobno paralelno u razmacima od 5 km. Pruge na terenu izmjerimo po dužini svuda, kuda prolaze. Zabilježimo uvijek, da li pruga siječe poljoprivredno tlo, da li i gdje dolazi na njoj šuma, kojeg boniteta, koje starosti, zabilježimo nadalje broj stabala na pruzi i t. d. Kada imamo tako izmjerenu preko čitave države na pr. prugu br. 1, pa onda 5 km paralelno dalje prugu br. 2, pa onda br. 3 i t. d. do pruge n, možemo izračunati procenat šumovitosti na pruzi br. 1, 2, 3,. .. n. Recimo, pruga br. 1 ima procenat šumovitosti Xi (t. j . šma pokriva Xi od 100 dijelova njezine dužine), pruga br. 2 procenat xr, pruga br. 3 procenat x3 i t. d. Pruga n neka ima procenat šumovitosti #« Jedinstven srednji procenat za cijelu državu, ako je kroz cijelu državu postavljeno ti pruga, bio bi = y. To bi bio slučaj, kada bi sve pruge imale jednaku težinu po računu vjerojatnosti, t. j . (uglavnom) kada bi sve pruge bile jednako dugačke. Međutim procenat šumovitosti može se izračunati i bez težina, naime sabiranjem dužina sviju pruea, koje su pokrivene šumom, pa stavljanjem toga iznosa u omjer sa sveukupnom dužinom sviju pruga. Možemo kod izračunavanja procenta šumovitosti postupiti i tako, da sabiremo pojedine grupe pruga i izračunamo iz njih procente šumovitosti. Ovi procenti uspoređeni međusobno daju nam sliku tačnosti taksacije. Možemo sabrati pruge broj 1, 3, 5,.. . dakle sa lihim indeksima. Te su pruge također jednoliko raspodijeljene kroz čitavu državu, ali u razmaku od 10 km. Recimo, da procenat šumovitosti izračunan iz sviju tih pruga sa lihim indeksima iznosi yi%: Analogno, da procenat šumovitosti za pruge parnih indeksa iznosi .2%´. Ako se yi i y2 samo za malenkost razlikuju, znači, da je njihova ., -\-y* aritmetička sredina, t. j . W~~~~ ., također dosta sigurna veličina. Po računu vjerojatnosti može se izračunati ovakovim putem i vjerojatna granica pogrešnosti za rezultat .. Pruge 1, 2, 3,... n mogle su se i sasvim drugačije kombinirati sa svojim rezultatima. Mogla se spojiti svaka treća pruga u državi u cjelinu i izračunati rezultat procenta šumovitosti za cijelu državu. Možemo stvoriti tri razne grupe, dakle i tri rezultata, uzimajući ovako svaku treću prugu. Na pr. u prvu grupu spojimo pruge br. 1, 4, 7, 10, 13,... ,u drugu grupu pruge 2, 5, 8, 11,..., u treću pruge 3, 6, 9, 12,.... Rezultat iz ovih triju grupa s obzirom na procenat šumovitosti recimo da je: iz prve p,, iz druge p2, iz treće p3. Uporedbom tih veličina Di, P2 i 0. možemo dobiti sliku tačnosti procenta šumovitosti, izračunanog iz svih pruga 1, 2, 3... .n. Ovdje sam samo donekle i nepotpuno naveo princip, po kome se može postupati kod ispitivanja tačnosti rezultata čitave statistike. Razvijene su čitave teorije i formule na temelju računa vjerojatnosti, po kojima 102 |