DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1932 str. 42 <-- 42 --> PDF |
imamo krša, koliko slabog tla, što sve očekuje pošumljenje i t. d. Amerika se u novije doba odlučila za taksaciju cijele države pomoću metode paralelnih linija. Zar ne bi možda bilo dobro, kada bi i mi bar pokušali u kojoj banovini stvoriti takovu statistiku. Naravno, da bi prije toga trebalo i iz temelja proučiti sve detalje i iskustva sličnih taksacija u onim zemljama, u kojima je ovakova taksacija već provedena. Metoda je dala svuda dobre rezultate. Tako u Finskoj, Norveškoj, a naravno i Švedskoj. Kod primjene metode kod nas bilo bi potrebno dobro ispitati, da li su naše vojničke topografske karte u tu svrhu dovoljno tačne, jer vojničke karte služe za orijentacije i redukcije kod rada na linijama. Linije same mjere se direktno, ali izmjerene dužine reduciraju se na kartu. Švedski Vojno-geografski institut urisao je u karte linije, koje su šumari projektirali. Osim toga je podijelio linije u intervale od po 2 km. S takovim je kartama onda započet rad na terenu. Kako rekoh, metoda bi mogla biti i za nas u Jugoslaviji od životnog interesa i aktuelnosti. Stoga sam vrlo spremno primio ponudu gosp. nadšumara Erika Thorella, koji se ponudio, da će za Šumarski List opisati metodu Švedske statističke taksacije sa njenim glavnirn rezultatima. Njegov članak preveo sam sa njemačkog na naš jezik. Šumarski List je taj članak štampao u decembarskom broju 1931. Gospodin Thorell osobno je sudjelovao u svim radovima švedske statističke taksacije. čitava Švedska pratila je sa velikim interesom radove oko taksiranja linijama. Prestolonasljednik je osobno posjetio i pratio rad na terenu. Inteligencija je bila sva upućena u zadatak, koji se ima riješiti. Taksacija cijele zemlje znatno je podigla ugled šumarima u Švedskoj. Ugled šumarstva je tolik, da je sada šumarima lako polučiti razne moralne i materijalne potpore za radove oko napretka šumarstva i šumskog gospodarstva. Šveđani visoko cijene šumarstvo kao struku i imaju u šumare mnogo povjerenja. Šumari su nedavno predložili, da se izvrše pokusna fotografisanja iz aeroplana, kako bi se konstatovalo, da li se tim putem mogu dobiti dobre karte, koje bi se upotrijebile u šumskom gospodarstvu. Razložili su, da ti pokusi mogu biti veoma korisni po šumarstvo. Mjerodavni su odmah prihvatili i stavili na raspolaganje potrebne kredite. Općenito je mišljenje, da treba sve učiniti, čime se može povećati produktivitet šuma i podignuti gospodarstvo. Tolikom razumijevanju mnogo je doprinio uspjeh jedinstvene statističke taksacije šuma u cijeloj državi. Problem statistike međutim još nije posve riješen. Nije dovoljno imati samo inventar, nije dovoljno samo znati, što se posjeduje, potrebno je poznavati i što se troši, t. j . siječe u šumama. - Da se dođe do statistike potrošnje predloženo je isprva, da se kod taksacije cijele države mjere i broje na linijama i p a n j e v i, koji su svježi, t. j . koji su posječeni zadnje godine ili kroz zadnjih nekoliko godina. Iz dimenzija panjeva i ostalih podataka taksiranih linija moglo bi se aproksimativno iskonstruisati, koliko je drvne mase na pr. posječeno u roku od godine dana ili tečajem nekoliko godina. Međutim, kada se o metodi pobliže stalo diskutovati, uvidjelo se, da bi ona dala posve netačne i nesigurne rezultate. Statistiku potrošnje nije moguće dovoljno tačno iskonstruisati iz taksacionih linija. Potrošnja u cijeloj državi mogla bi se donekle iskonstruisati iz više uzastopnih taksacija cijele države. Na pr. ako je taksirana cijela država dva puta u vremenskom razmaku od 10 ili 20 godina. Iz količine drvne mase na početku periode, iz prirasta i drvne mase na koncu periode moglo bi se iskonstruisati, koliko drveta je u pe104 |