DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1932 str. 43 <-- 43 --> PDF |
riodi posječeno. Međutim i na taj način dobiveni podaci ne bi bili posve sigurni. Drvna masa sviju švedskih šuma iznosi na pr. sada 1.417,400.000 kub. met. Godišnji prirast proračunat je sa 48,000.000 kub. met., dakle cea 3´4% od čitave drvne mase. Pošto je drvna masa procijenjena sa cea 2% netačno, značilo bi, da je ta netačnost otprilike 28,000.000 kub. met. maksimalno. Kada bi drugom taksacijom na pr. nakon 10 godina učinili eventualno istu maksimalnu pogrešku od 2% sa istim predznakom, činile bi te dvije griješke zbrojene 56,000.000 kub. met. Pošto prirast kroz 10 godina iznosi 480,000.000 kub. met., to bi pogreška iznosila oko 12%! prirasta. Za statistiku potrošnje treba poći drugim putem. Moraju se prijavljivati sve sječe i sakupljati statistički podaci direktno o sječama i potrošnji. Pri tome se opet rađaju velike teškoće s obzirom na tačnost podataka. Napose je teško dobiti sigurne podatke za sve drvo, koje se siječe za kućnu potrebu. Mogla bi se kućna potreba procjenjivati prema prosječnoj potrebi domova i običajima svakoga kraja. Sortimenti su toliko različiti, napose razne vrsti ogrjeva, da ih je teško preračunati na jedinstvenu (kubnu) mjeru u oblom stanju. K tome se u raznim krajevima zemlje upotrebljavaju i razne mjere (engleske i švedske stope i coli, metar). 1 nadmjere variraju. Problem dakle nije jednostavan. Zasebna komisija ispituje mogućnosti i načine sabiranja podataka za statistiku potrošnje drveta u državi. .. ŠUMSKA TLA. Zemljište je baza šumske produkcije. Nije samo važno po svom rasprostranjenju, već i po svom bonitetu i sastavu. Promotriti ćemo mineralni dio tla. O humusu biti će govora još i na drugom mjestu. Što se tiče temeljnog kamenja, upućujem na spomenutu publikaciju g. prof. Dr. Jovanovića. Led ledenog doba pomicao se, kako se pomiču i danas ledenjaci. Stvarao je t. zv. m o r e n e. Materijal morena bio je kasnije temeljem stvaranja mnoštva raznih mineralnih tla. Najveći dio šumskih tla Švedske su morenska tla. Poznaju se po manje više oštro formiranom kamenju, šljunku, pijesku, te konačno i glinenim sastavinama. Svi su ti sastavni dijelovi izmiješani nepravilno međusobno. Katkada prevladaju u moreni glinen i sastavci, t. j . najfiniji dijelovi. Takova su tla nastala, gdje je teren bio sastavljen iz škriljevaca i vapnenaca, koji trošenjem daju dosta gline. To su najbolja i najplodnija tla Švedske. Najvećim dijelom zauzela ih je poljoprivreda za sebe. Manjim dijelom obrasla su šumom. Međutim ona čine tek malene površine Švedske. Najvećma je temeljni kamen gnajs ili granit, t. j . tvrdo i teško trošivo kamenje. U područjima gnajsa i granita morene su pune većih komada kamena, te grubljeg ili sitnijeg pijeska. Nisu podesne za poljoprivredu. Čine najveći dio šumskih tla. Primarne morene prilično dobro drže vlagu. Kišna voda polagano protiče u dubinu. Iznad čvrste kamene podloge stvara se temeljna voda. Voda nalazi izlaze i polagano otiče i izlazi na površinu u obliku manjih vrela. Morene većinom stvaraju svježa i povoljno-vlažna šumska tla. Unutar istog klimatskog područja ovisna je sposobnost produkcije takovih tla o nagibima terena, o prilikama oticanja vode i o sastavu temeljnog kamena. Važno je, da li u tlu ima vapna. Što više vapna, to je obično tlo plodnije. 105 |