DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1932 str. 47 <-- 47 --> PDF |
smreke ima kakovih veza sa klimatskim prilikama. Na sjeveru Švedskevladaju klimatske prilike, kakove su vladale u cijeloj Evropi nekada, po-slije ledenog doba. Možda je Picea Omorica ostatak onoga doba, pa,, zbog toga po svom habitusu naliči sjeverno-švedskoj smreci? . , „-o O dobavi sjemena imalo je švedsko šumarstvo u prošlosti loših isku- stava sa sjemenom bora. Nekada je u Švedskoj bilo mnogo njemačkih šumara. Kupovalo se pretežno sjeme iz Njemačke. Švedski šumari su već oko godine 1880 digli svoj glas protiv toga u misli, da će generacija borova uzgojenih iz tuđeg sjemena biti lošija od domaćeg tipa. Stvarno je tako. Stabla iz sjemena stranog podrijetla rastu sabljasto. Grane su dulje od grana domaće vrsti. Stabla nisu otporna protiv prirodnih nepogoda. Više stradaju od snijega, izvržena su više napadaju gljiva i kukaca. Naučno je dokazao loše posljedice stranog sjemenja pokojni predstojnik Zavoda za šumarska istraživanja O. S c h o 11 e, te nadšumar kod istoga Zavoda E. W i b e c k. (Vidi razna godišta Meddelanden fran Statens Sk´ogsforseksanstalt). Sada je u Švedskoj zabranjen u principu uvoz stranog sjemenja. Za uvoz sjemenja potrebna je posebna dozvola. Šumari idu i dalje, pa samo upotrebljuju sjeme iz užeg geografskog područja jednakih nadmorskih visina. Na provenijenciju sjemena mnogo se pazi. Sve više prevladava princip prirodnog pomlađivanja, ponajviše s oplodnim sječama,-; t. ]. pomlađivanjanja na uskom lokalitetu sa sjemenom toga lokaliteta. Umjetno se pomlađuje uglavnom samo ondje, gdje prirodno pomlađenje zataji. Kroz otprilike 20 godina upotrebljavalo je švedsko šumarstvo u mnogim krajevima zemlje sjeme strane provenijencije. Sastojine su se kasnije počele sušiti i mnoge su se morale prije reda posjeći. U mlađim sastojinama, gdje ima stabala iz domaćeg sjemena odnosno od prirodnog pomlađenja, pa su ta stabla miješana sa stranima, protežiraju se kod proreda domaća stabla. Pitanje provenijencije sjemena od važnosti je uglavnom za Pinus silvestris. Za smreku se nisu mogle opaziti štetnije posljedice od sjemena strane provenijencije. Pošto pitanje provenijencije igra za pojedine vrsti drveća znatnu ulogu, nehotice se moramo pitati, da li je kod nas u Jugoslaviji to pitanje , od važnosti? Kod nas se nabavlja mnogo sjemena iz inostranstva, odnosno sjeme jednog kraja upotrebljava se i u drugom kraju. Da li će to kod nas imati loših posljedica u budućnosti? Švedski šumari uglavnom su raščistili to pitanje za svoje prilike. Doduše, mi u Jugoslaviji imamo sasvim druge klimatske odnose. ´Bor iz toplijih krajeva prenesen u hladnije daje lošiju formu debla´ i lošiji uzrast nego u svom rodnom kraju. Larix europaea raste u mladosti brzo, ali kasnije također daje sabljast i nepovoljan rast. Strano sjeme bora daje sastojine, koje se teško iskristalizuju. Sva su stabla približno jednaka. Među njima nema jače borbe. Kod sastojina iz domaćeg sjemena iskristalizuje se sastojina kudikamo brže. Izvjesna stabla prevladaju i razviju se u dominantnu klasu. Sastojine domaćeg sjemena biološki su jače. Očito je domaći bor već priučen, očito se tokom tisućljeća prilagodio svim prirodnim nepogodama i teškoćama klime. Poslije ledenog doba došla je vegetacija na Skandinavski poluotok djelomično iz Rusije, a djelomično preko Danske. Tačnim studijem (naslaga u čretovima) moglo se ustanoviti, da je bor i lisnato drveće došlo preko Danske, dok je smreka mnogo kasnije došla iz Rusije preko Finske. 109 |