DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1932 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Kao metoda uređivanja poznata je također metoda Gurnaud-a, koju je uspješno primijenio Švicarac Biolley, te je pod njegovim imenom poznata. Kod nas je ta metoda malo raširena, ma da je stekla ozbiljnih simpatija. Govoreći o uzgoju pravilnih visokih šuma, najprije ćemo se pozabaviti lisnatim šumama, koje spadaju skoro bez izuzetka u kategoriju državnih i općinskih šuma. Najbolje i najveće šume hrasta kitnjaka nalaze se pri ušću Loire. U njima se gospodari u ophodnji od 180—200 godina. Imaju uvijek pođstojnu sastojinu bilo od prirode (najčešće) bilo umjetno uvedenu. Tu »donju etažu« sačinjavaju bukva i grab. Bukva je ovdje zapravo idealna donja etaža, premda i ona zna biti na smetnju. Šta se tiče graba, borba je s njim malo teža, jer on neobično dobro tjera iz panja i zahtijeva uvijek izvedbu čišćenja i trijebljenja, koja je skupa. Prorede se vrše svakih 10 godina (u mladim sastojinama svakih 6), do sada su bile veoma slabe, sad postaju mnogo jače. Tako dolazimo do klasične metode »éclaircie par le haut« u šumama, u kojima favoriziramo svjetloljubivu vrst. Pomlađivanja udešavamo prema tome, kada i kako rađaju sastojine sjemenom. U povoljnim prilikama vadimo cea polovicu drvne mase (´kod naplodnog sijeka), zatim izvadimo 1 ili 2 naknadna sijeka i najzad konačan sijek. Pomladno je razdoblje 10 do 15 godina. Te šume (ima ih jako lijepog izgleda) daju drvo visokog kvaliteta, fine strukture, koje se da uporediti u pogledu kakvoće, upotrebe i cijene sa slavonskom hrastovinom. Ima šuma sa drvnom zalihom od 900 m3 po ha (200 god. starih), ali tih šuma već nestaje. Drvnu zalihu od 500—600 m8 po ha na kraju ophodnje smatramo dovoljnom. Prirast iznosi 4—6 m3 po ha godišnje, ali jače prorede mogu povećati taj iznos. Visokih šuma hrasta lužnjaka imamo samo nekoliko hiljada ha i to na obalama rijeke Adour i njezinih pritoka. Te šume zapremaju neobično plodna tla, koja ipak nisu sposobna za poljoprivredu. Razlog leži u tome, da te obale bivaju poplavljene svakog proljeća i da te poplave traju po nekoliko mjeseci. To su ili čiste hrastove sastojine ili mješovite (hrast — brijest). Šume su jako prorijeđene, stabla su često ogromnih dimenzija sa niskim iskrivljenim deblom. Paša blaga (konja i goveda) vrši se u tim hrasticima sistematski i intenzivno. Pomlađivanja se vrše putem stavljanja u zabranu, nakon čega se sijeku stabla sva najedamput ili u 2—3 postupična sijeka. Skoro svake godine stabla rađaju žirom, naplođenje uspijeva veoma dobro, ali se pomladak mora oslobađati od obilnog korova. Čišćenja su ponekad bezuvjetno potrebna, u svakom su slučaju korisna. U 15.—20. godini šuma se otvara za pašu blaga. Prorede su česte (svakih 5 ili . godina) i dosta jake. Njima je svrha braniti hrast protiv uzgojno jačeg brijesta, koji u početku mnogo brže raste. Prorede su »par le haut«. Pod sunčanim južnim nebom nadvladana stabla napreduju još i u sjeni dominantnih stabala dosta dobro. Ophodnja je 150-godišnja i daje stabla do 80 cm i više u promjeru. Drvo je žilavo i nekad je bilo na glasu kao izvrsni materijal za brodogradnju. Prirast ovih šuma i samo smije već i preporuča otstupanje kod svakog nenadanog odnosno nepredviđenog slučaja. Po istekli vremena predviđenog gospodarskom osnovom, koristeći: se opažanjima i stečenim iskustvima, sastavlja se nova raspodjela parcela (novo bojadisanje plavih četvrti) za vrijeme također n e dulje od 20 godina- Primjedba prevodioca. 67 |