DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 10 <-- 10 --> PDF |
dni i za pokretanje nekih drugih pitanjia, koja ranije zbog naročitog zadatka toga rada nisu mogla biti raspravljena. Stoga ću ovom prilikom razmatrati upliv jednog geografskog faktora — nadmorske visin e — na osnovni element, strukture, broja stabala, i s time u vezi visinsku granicu bukve. Ograničiću se samo na podatke iz oblasti Krša, koji su podjednakog kvaliteta i potrebne unutarnje homogenosti materijala. Time bi obuhvatili bukvu u visokoj zoni od 693 m do 1.395 m, odnosno 1.500 m, što se u našim prilikama i kod ostalih vrsta drveća već redje nalazi. I. Apsolutni broj stabala. Preračunaju li se na 1 ha saopšteni podaci o broju stabala, te grupišu li se prema pojedinim kosama i nadmorskim visinama, dobiva se pregled sadržan u priloženoj tablici. Broj Nadmorska Broj Pređeo primerne visina stabala Napomen a plohe m na ha Miškovo Bilo i Škalića Gora . 25 24 23 22 21 693 770 900 935 1007 555 291 536 439 454 Vetru jako izložena Veliki Smolnik . . 28 29 1125 1162 561 809 Bijele Stijene . . 6 1265 413 Isto 8 1305 684 Višnjevica ... . 26 27 1275 1295 856 819 Isto Viševica 9 10 1293 1325 906 714 Isto Velika Javornica . Bjelolasica ... . 3 5 4 2 1 11 12 13 14 16 16 17 18 19 1240 1267 1282 1294 1348 1200 1252 1292 1315 1332 1340 1345 1348 1395 628 810 1191 1127 941 601 932 487 811 906 869 1512 1494 1895 Izložena udaru vetraglavice Vel. Javorn preko ice. Tačnijim proučavanjem ovih podataka razabire se dosta znatno kolebanje broja stabala. I na ovom se dakle materijalu opaža razmerno IM |