DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 10     <-- 10 -->        PDF

dni i za pokretanje nekih drugih pitanjia, koja ranije zbog naročitog zadatka
toga rada nisu mogla biti raspravljena. Stoga ću ovom prilikom razmatrati
upliv jednog geografskog faktora — nadmorske visin
e — na osnovni element, strukture, broja stabala, i s time u vezi visinsku
granicu bukve. Ograničiću se samo na podatke iz oblasti Krša, koji
su podjednakog kvaliteta i potrebne unutarnje homogenosti materijala.
Time bi obuhvatili bukvu u visokoj zoni od 693 m do 1.395 m, odnosno


1.500 m, što se u našim prilikama i kod ostalih vrsta drveća već redje
nalazi.
I. Apsolutni broj stabala.
Preračunaju li se na 1 ha saopšteni podaci o broju stabala, te grupišu
li se prema pojedinim kosama i nadmorskim visinama, dobiva se
pregled sadržan u priloženoj tablici.


Broj Nadmorska Broj
Pređeo primerne visina stabala Napomen a


plohe m na ha


Miškovo Bilo i
Škalića Gora . 25
24
23
22
21
693
770
900
935
1007
555
291
536
439
454 Vetru jako izložena
Veliki Smolnik . . 28
29
1125
1162
561
809
Bijele Stijene . . 6 1265 413 Isto
8 1305 684
Višnjevica ... . 26
27
1275
1295
856
819 Isto
Viševica 9
10
1293
1325
906
714 Isto
Velika Javornica .
Bjelolasica ... .
3
5
4
2
1
11
12
13
14
16
16
17
18
19
1240
1267
1282
1294
1348
1200
1252
1292
1315
1332
1340
1345
1348
1395
628
810
1191
1127
941
601
932
487
811
906
869
1512
1494
1895
Izložena udaru vetraglavice Vel. Javorn
preko
ice.


Tačnijim proučavanjem ovih podataka razabire se dosta znatno
kolebanje broja stabala. I na ovom se dakle materijalu opaža razmerno


IM