DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Nadmcrskoi visini od 700 m odgovara broj stabala: 375
» » » 800 » » » » 405
» » > 900 » » » » 450


» » 1000 » » » » 510
» » » 1100 » » » » 585
» » 1200 » » » » 680
» 1300 » » » . 805
» 1400 » » » » 1900
» » » 1500 >: » » » 0


Ovim je podacima potvrdjen raniji nalaz Schubergov , koji je
naglasio porast broja stabala sa većom nadmorskom visinom; naši su
podaci medjutim naročito ubedljivi, jer potiču iz sastojina uglavnom nedirnutih
i u kojima nije bilo seča, koje bi prekrivale ranije stanje.


I prema B ü h 1 e r u raste broj stabala sa znatnijom nadmorskom
visinom. U višim je naime regijama sporiji porast vegetacije, stoga je
potreban i veći broj stabala. Pored toga i bonitet stofbine redovno slab´
sa većom nadmorskom visinom; pošto na slabijim bonitetima raste veći
broj individua, to se i time objašnjava porast broja stabala u znatnijim
nadmorskim visinama.


Pbkušaću da ovom nalazu dam i neko praktično značenje na polju
uređivanja šuma. Premda se prašuma razlikuje od prebirne sastojine,
ipak, kako sam izložio u svome radu o bukovoj prašumi, oba ta sastojinska
tipa pokazuju u stanovitim prilikama izvesnu strukturnu sličnost.
I prebirna sastojina i prašumski tipovi onih vrsta drveća, koje podnose
zasenu, u nižim položajima pokazuju asimetričku raspodelu broja stabala.
Prašuma pokazuje jedino višak stabala srednjih debljinskih stepenova,
odnosno razreda, u kojima prekrivena binomska jezgra postizava svoju
kulminaciju. Taj višak primećuje i Schâeffer, Gazin te d´Alvern
y 8 u svom najnovijem radu, samo što toj pojavi daju drugo tumačenje.
Na osnovu te strukturne sličnosti mogao, bi se postaviti zaključak, da i
u prebirnoj sastojini broj stabala treba da raste sa nadmorskom visinom.
I ovde bi dakle na višim dakle i slabijim stojbinama bio potreban veći
broj stabala, što bi odgovaralo opažanjima u pravilnoj visokoj šumi. Iz
Huffelovih 9 se podataka također razabire, da prebirna sastojina u
većoj nadmorskoj visini ima i znatniji broj stabala, što bi bilo u saglasnosti
s našom pretpostavkom. Potrebna su još daljnja ispitivanja, da bi
se ovo pitanje konačno resilo.


Pored toga nameće se rešavanje još jednog praktičnog pitanja,
naime izdvajanja pojasa zaštitne šume. U mnogo je slučajeva primećeno,
da seče dopiru previsoke, gotovo do ruba alpske granice šume. Kad se
zna, kako se teško pomladjuju sastojine visokih regija i s koliko se muke
održava šuma u toj surovoj klimi, onda nikako ne bi trebalo neumesnim
sečama još više otežavati njenu borbu za opstanak.i0 Gdegod dakle


7 Dr. A. Bühl er: Waldbau I., str. 483.
8 A. Schâeffer, A. Qazin, A. D´Alverny: Sapinieres. Le jardinage
par contenance (Méthode du Contrôle par les courbes), Paris 1930., str. 54. i 80.
9 Q. Huf fei: ficonomie Forestiere, 1919., III. svezak, str. 348: »Composition
d´une suite normale dans une sapiniere jardinée«.
10 A. Schâeffer : Régénération de l´épicéa dans les forets de hautes régions
Besançon 1912.


146