DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 22     <-- 22 -->        PDF

nizina u više regije prirodan je proces, koji se ne može sasma zaprečiti.
Stoga ga valja u načinu i vremenu regulisati. Ali to pomeranje donje, ho


rizontalne granice šume još nije tako opasno i sudbonosno kao gornje,
alpske. Dok se u nizini i sredogorju izgubljeni areal šume može povratiti
bez većih poteškoća, to su veštačka pošumljenja u visokim regijama većinom
uzaludna, jer se opšti karakter klime takovih površina iz osnova
promenio. Beskorisnost takovih pošumljenja B ü h 1 e r34 jasno ističe. Ne
mogu deliti F e k e t e—B 1 a 11 n y-jev25 optimizam u pogledu pošumljenja
visokih regija, jer sam upravo u Niskoj Tatri, Krâlovoj Holi i drugim
mestima video protivno. Izbegavajući svaku krajnost treba nastojati, da
se u punoj meri zaštiti i obezbedi gornja granica šume, jer mir i blagostanje
dolina u mnogome ovisi o pravilnom rešenju toga pitanja.


Résumé. Se basant sur ses propres recherches dans les forets du Carst adriatique,
l´auteur constate que, dans des forets de hetre du caractere de foret-vierge, le
nombre des arbres sur 1 hectare s´accroît avec l´altitude. Cet accroissement doit etre
assez régulier dans les hauteurs de 70O a 1300 metres. Au dessus de cette altitude,
le nombre des arbres s´accroit tres rapidement, presque avec un sursaut, atteignant
son point culminant (1900 arbres sur un hectare) dans la hauteur de quelques 1400 m,
Les hauteurs de plus de 1420 metres au-dessus de mer sont marquées par une végétation
buissonante de hetre se prolongeant sur une ligne verticale de quelques 1CO-150 m
et disparaissant peu a peu jusqu´a la hauteur de 1500 m. Dans cette altitude il n´y a
que des prairies. En conformité avec Brockmann—Jerosch, l´auteur interprete l´apparition
du hetre dans les limites supériures de la foret de chez nous par le caractere
océanique du climat dans les montagnes du Carst adriatique-littoral.


«O»
Dr. NIKOLA NEIDHARDT (ZAGREB):


O ŠUMARSTVU ŠVEDSKE


(LA SYLVICULTURE DE LA SUEDE)


(Nastavak — Suite)


Pomlađivanje sastojina.


Poznato je, da se pomlađivanje kudikamo lakše provodi kod gospodarenja
na malenim površinama nego kod iskorištavanja šuma putem
velikih čistih sječa. Kod velikih čistih sječa neophodno je potrebna sadnja
biljaka ili pak sijanje. Zamislimo li si prelaz od velikih površina k sve
manjima, vidimo, da je sadnja sve manje potrebna. Konačno možemo
oplodnu ili prebornu sječu zamisliti i tako, kao da su to sječe pojedinih


34 Sporn, delo, I. str. 219.


35 Sporn, delo, str. 738.


156