DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 24     <-- 24 -->        PDF

granici vegetacije crnogoričnog drveća prema brdima, gdje su prilike


takove, da i kroz 200 godina ne bude nego tek jedna ili dvije godine pot


punog uroda sjemena.


Podaci o urodu sjemena sabiru se pomno svake godine. Skogföreningenstidskrift
(Šumarski list) u zasebnom prilogu štampa svake godine
sve podatke uroda sjemena iz čitave zemlje zajedno sa slikama raspodjele
uroda po pojedinim krajevima. U novije vrijeme pao je prijedlog,
da se u tim prilozima prikaže uvijek i tok ljetne izoterme 11,5 C ´kroz 4
ljetna mjeseca dotične godine. Ta je izoterma važna po sabiranje češera.
Ako se naime češeri sabiru u zoni toplijoj od te izoterme, može se računati
sa klijavosti od preko 50% odnosno može se uzeti, da se sabiranje
češera isplaćuje.


Kako rekoh, problem je težak na granici vegetacije crnogoričnog
drveća, gdje su urodi sjemena rijetki. Smreka se katkada pomaže i na
taj način, da se pomlađuje iz granja. Ti su slučajevi dosta rijetki, ali svakako
interesantni. Prema granici svoga rasprostranjenja pušta smreka
krošnju obično do zemlje. Savinute najniže grane pokriju se iglicama,
mahovinom i lišćem. Događa se, da te grane postanu samostalni individui,
samostalna stabla. Svakako čudna akomodacija teškim prilikama
klime. Nema dosta naravnog sjemena, pa stablo pomlađenje i održanje
vrsti pokušava provesti na ovakav način.


Spomenuto je, da se prosječno tek u 20 od 100 slučajeva upotrebljava
umjetno pošumljenje. Dakle je obnova švedskih šuma prepuštena
gotovo isključivo prirodi samoj. Kod umjetnog se pošumljenja vrlo malo
upotrebljava metoda sadnje biljaka. Ako se umjetno pomlađuje, većinom
se to čini sjetvom sjemena. Biljke uzgojene u šumskim vrtovima sade se
samo gdje nije drugačije pomlađenje moguće: na starim većim sječinarna,
zatravljenim tlima, vrištinama, odvodnjenim čretištima i sličnim
terenima. Inače svuda, gdje se naplođenje ne može provesti prirodnim
putem, izvodi se sjetva sjemena. To je mnogo jeftinije od sadnje biljaka,
skopčano je sa manjim rizikom, a uspijeva obično vrlo dobro. Ima u
Švedskoj čitavih velikih šumskih uprava, koje uopće nemaju šumskih
vrtova, jer su vrtovi nepotrebni, kada se sve pomlađenje u šumama vrši
ili prirodno ili sijanjem sjemena.


2 3 2


U vrtovima se obično uzgaja smreka sa -.. > -rr > i=-» bor sa


12 12, 212^


....." "T´ breza sa .. . Breza se uzgaja u vrtovima vrlo rijetko.
Brojke u brojnicima označuju ovdje broj godina prije školanja, a brojke
u nazivnicima broj godina, kroz koje biljka ostaje u vrtu preškolana. Međutim
se često događa, da se presađene biljčice u vrtu izdignu iz zemlje
zbog smrzavice. Ovakove biljke odmah vade i presađuju na teren. Tako


2 2
se na pr. smreka zbog toga često sadi na teren ne sa —> već sa —


Zavod za šumarska istraživanja pravio je pokuse da istraži, kakav
način sadnje biljaka, najbolje odgovara: da li sadnja u jame iskopane
motikom ili sadnja u jamice učinjene sadiljem. Zaključak je uglavnom
bio, da u hladnim predjelima na sjeveru bolje odgovara sadnja sa sadiljem.
Zemlja oko biljke treba da se u tim krajevima dobro nabije. Sadnja
u razrahljene jame ne odgovara toliko, jer se razrahljena zemlja više


158