DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 25 <-- 25 --> PDF |
smrzava, pa smrzavica izdigne biljke. Jednako je istraživan problem sijanja sjemena. Uobičajen je način sijanja na krpe ili sa ili bez prethodnog obrađivanja tla. Zemlja se obradi motikom ili zasebnim strojevima, koji su u tu svrhu konstruisani. Zavod za šumarska istraživanjal istraživao je upliv smrzavice na sijanje sjemena. Isprva je vladalo općenito mišljenje, da je u svim krajevima zemlje najbolje sijanje na prethodno što bolje obrađenom tlu, dakle da treba dobro obraditi tlo na onim mjestima, gdje se sije. Međutim je pomenuti Zavod došao sa svojim istraživanjima do zaključka, da to uvijek ne odgovara u sjevernim dijelovima zemlje, gdje su smrzavice česte. Smrzavice su opasne baš u razrahljenom tlu. Najgore djeluju smrzavice onda, kad je u izvjesnoj dubini pod zemljom tlo smrznuto, pa tvori kao neki sloj leda, a nad tim je slojem zemlja raz rahljena. Oscilacije oko + 0" kod ovakovog tla djeluju najgore po iznikle biljke. Ako je tlo pokrito slojem sirovog humusa, treba ga redovno uvijek dobro obraditi. Zbog smrzavice sije se pretežno u proljeće, a manje u jesen. Mnogi naučni radovi Zavoda za šumarska istraživanja stalno usavršavaju praksu pomlađivanja švedskih šuma. Često se prije sijanja obrađuje tlo i zasebnim strojevima. Takovi strojevi ili su konstruisani kao u neku ruku plugovi, koji služe samo za obrađivanje tla, ili pak stroj i obrađuje tlo i sije. Strojevi su tako konstruisani, da se pomoću njih može raditi i u lošem terenu, dakle i na terenu sa mnogo kamena. SI. 2. Berglind stroj. B e r g 1 i n d stroj (slika 2) za obrađivanje tla i za sijanje konstruisan je tako, da zasebni šiljci zadiru u tlo. Šiljci se okreću pomoću točkova, na kojima se čitav stroj giblje po terenu. Zasebna jaka pera, s kojima su zupci skopčani, protegnu se, kad šiljci naiđu u tlu na zapreku. Odmah iza toga zupci popuste i izlaze iz tla. Stroj obrađuje tlo i sije ujedno. Sije na krpe t. j . obrađuje tlo mjestimično na pr. na svakih jedan do jedan i po metara daljine. Zasebni lanci pužu po terenu iza stroja i zagrču zasijano sjeme. Ekonomija ovakovog stroja vrlo je velika. U stroj se upregne konj. Ako se sije u redovima sa razmakom od jedan i po metra, može se sijalicom dnevno zasijati 1—2 ha sa jednim konjem. Pri tom stroj prođe put od 6—12 km. Kod većih pošumljavanja na većim čistim sječama daje se obično u akord posjedniku konja, da on posije površinu sa strojem. Za poslugu stroja potreban je jedan čovjek. Kultura stoji po ha 10—15 šv. kruna. Ako se ne radi sa mašinom, već ljudskom snagom uz obradu tla motikama i ručnim sijanjem, dolaze troškovi na 159 |