DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Prof. H. PERRIN (NANCY): FRANCUSKE MEDITERANSKE ŠUME (FORETS MÉDITERRANÉENNES FRANÇAISES). Šume mediteranskog tipa zapremaju kod nas (u samoj Francuskoj, bez kolonija) cea 1,000.000 ha, a u Sjevernoj Africi preko 6,000.000 ha. Pojmljivo je dakle, zašto polažemo toliku važnost na uzgoj šuma u mediteranskoj zoni, u kojoj se prilike (klimatske naročito) znatno razlikuju od prilika, što vladaju u ostalim krajevima (»krajevima pravilne raspodjele oborina«). Promotrićemo zato šume Južne Francuske, što počimaju od obale Sredozemnog mora i nadovezuju se (na sjeveru i u bregovima) na šume običnog tipa, koje smo već proučili (borove, bukove, jelove). Poslije ćemo se dotaknuti sa nekoliko riječi i afričkih šuma, čija je uloga u gospodarstvu Francuske od velike važnosti. U mediteransku zonu možemo uvrstiti oko 10—12 naših departements- a. Poseban klimatski karakter te zone uvjietovan je time, što Rhona teče od sjevera prema jugu između produljenih i visokih gorskih masiva (Masif Central i Alpe). Potonji štite cijelu dolinu tog sliva od istočnih i zapadnih vjetrova; južni vjetar naprotiv prodire dosta duboko u unutrašnjost zemlje. »Jug« (le »Midi«) osjeća se i u 44" 30´. Po zimi često puše suhi, žestoki sjievero-zapadnak tj. zv. »Mistral«. Krajevi, o- kojima je riječ, imaju prosječnu godišnju temperaturu od 15 do 16" sa prosječnom ljetnjom toplinom od 22 do 25°; zimskom temperaturom od 4 do 8°. Mrazovi su dosta rijetki (7 do 35 dana u go dini) i skoro nikad niske temperature ne premašuju — 5". Nema dakle znatne razlike u tom pogledu između našeg juga i vaše Dalmacije. Ali su napadne razlike u količini i raspodjeli oborina. Godišnje imamo 500 do 800 m/m kiše, a u ljetnjim mjesecima (od maja do septembra) pada samo 70—100 m/m i to u obliku kratkih žestokih pljusaka. Ta izrazito aridna klima, koju naši geografi zovu provansalskom, ograničena je samo na primorske nizine. S nadmorskom visinom raste i količina kiše (tako da se u južnom dijelu Centralnog masiva osjeća upliv atlantske klime, pa prema tome relativno obilje ljetnjih oborina). U planinama imai mnogo predjela sa skoro istom klimom, kao što je ima vaš krš. Na vapnenim tlima razlikujemo donju i gornju mediteransku zonu. Dok je za šume prve zone karakterističan bor (pinus haleppensis), dotle u drugoj pridolazi quercus ilex. Šume su prorijeđene i trpe mnogo od požareva i paše blaga. Teško se pomlađuju i često ustupaju mjesto posebnim biljnim formacijama, koje se kod nas zovu »garigue« i u kojima je hrast hermesovac (quercus eoceifera) prilično raširen. Brežuljci i nisko gorje su domena quercus pubescens-a, kojem su primiješam acer monspessulanum, sorbus domestica, buxus sempervirens i t. d. Poseban je botanički kuriozitet naročita odlika crnoga bora (pinus Laricio Salzmanni, veoma slična p. Laricio pyreneica) na granici rasprostranjenja hrastova. 188 |