DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 52 <-- 52 --> PDF |
IZVJEŠTAJI BILJEŠKE IZ PODRUČJA INSPEKTORATA U SENJU. Iako se u području gornjeg Jadrana sastaju mediteranski i listopadni biljni elementi, ipak za submediteran i mediteran najvažniju formaciju — makiju — susrećemo tek na ostrvu Rabu. Mjestimice ima zastupnika mediteranske flore i uz obalu od Sušaka do mede našega područja t. j . do Marije Magdalene kraj Barić-drage, a često se ovi reprezentanti nalaze i u znatnim nadmorskim visinama našega područja. U nekim dijelovima našega obalnoga Krša dolaze elementi mediteranske flore u tolikoj mjeri, da tvore i znatne sastojine. Tako se u kraju »Piškulja« kraj Sv. Jurja i u kraju »Barkariš Zagon« kraj Prizne nalaze čitave sastojine Phylireae, a Juniperus rufescens Linck. pokriva na mnogim mjestima našega Krša znatne površine. U sastojinama Phylireae pojavljuju se još i ovi submediteranski elementi: Coronilla emeroides Boiss. et Sprun., Pistacia Terebinthus L., Paliurus australis Gartn., Vitex Agnus castus L., Plematis flammula L. i još neki drugi. Sasvim pak manjkaju u našem području, t. j . u obalnom Kršu od Sušaka do prije već spomenute Marije Magdalene, tipični zastupnici makije kao: Arbutus unedo L., Erica arborea L., Erica verticilata Forsk., Pistacia lentiscus L., Myrthus italica Mili. Quercus coecifera L., Rosrnarinus officinalis L., Viburnum Tinus L. Juniperus Phoenicea L., a Quercus Hex L., dolazi tek mjestimice i to ne samonikao. Nije isključeno, da se s obzirom na štetni utjecaj bure ovi biljni elementi u našem obalnom području me pojavljuju. U velikom dijelu našega područja, i to navlastito od Sušaka pa sve do Novog u Vinodolu spušta se šuma skoro sve do mora, tako da zapravo obalne zone halophyta u ovom području nemamo. Sasvim naravno, ova šuma ne čini uvijek suvisle sastojine, te je na žalost i prečesto prekinuta formacijom kamenjare. U glavnom je to mješovita listopadna šuma, keja se u vertikalnom smjeru često uzdiže i do nadmorske visine od 700 m. Ovu listopadnu šumu pretežno sastavljaju Qurcus lanuginosa Lam., Fraxinus ornus L., Acer mc.nspessulanum L., Carpinus Duinensis Scop., Ostrya carpinifolia Scop. Ova mješovita šuma pokriva poglavito vapnena tla, ali je znatni stepen razvoja postigla na pješčenjacima eocenske formacije u Vinodolu. U svom vertikalnom rasprostranjenju i u nadmorskoj visini od 700—750 m veže se ova mješovita listopadna šuma na formaciju jele i bukve. Pretežni dio područja, i to od Novoga prema Senju i dalje do Marije Magdalene, pokrit je u dijelovima, koji se protežu uz more, formacijom halophyta i to u glavnom: Crithmum maritimum L., Statice eancellata Beruh., Camphorosma Monspeliaca L., Beta maritima L., a koji puta Vitex agnus castus L. Na ovu formaciju halophyta veže se formacija zimzelenih elemenata i to: Rubus ulmifolius Schott- (Rübus amoenus Port.), Juniperus rufescens Linck. i Ruscus aculeatus L. Ovi su elementi često u društvu s Paliurus australis Qärtn., Eryngium amethystinum L., Echinops ruthenicus M. B., Scolymus Hispanicus L. Obično prelazi ova formacija u formaciju kamenjare, kojom je od velike česti pokrit naš krš sve od Novoga do dalmatinske međe. Elementi kamenjara tvore vrlo! često asociacije, pa tako n. pr. Salvia officinalis L. stvara Salvietum officinalis, te se ova asociacija diže često do nadmorske visine od; 4001—500 m. Marrubium candidissimum L., Bupleurum aristatum Barth, Juniperus rufescens Linck., Paliurus australis Qärtn., Cotinus coggygria Scop., Globularia cordifolia L., tvore vrlo često asociacije tako, da nalazimo u kraškoj kamenjari: Juniperetum rufescentis, Paliuretum, Globularietum cordifoliae i t. d. 186 |