DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 58 <-- 58 --> PDF |
IZ UDRUŽENJA PRILOG POPULARIZOVANJU ŠUMARSTVA. Objavimo svima i svakome velike blagodati, što ih domovina crpe iz šuma i ve like opasnosti, što prijete nestankom zelenila sa naših brda. Apelujmo na sve, zamoli no svakoga, da štedi, gaji i čuva šumu. Otvorimo oči zaslijepljenima. Popularizujmo šu marstvo! Narod bez prosvjete je narod bez budućnosti. Potrebno j´e, da svi shvate osnove života u našoj otadžbini. Jugoslavensko šumarsko udruženje ima u svojim pravilima takodjer označen kao jedan od svojih zadataka, da popularizuje šumarstvo. Teška li zadatka! Nije lako popularizovati ono, što je samo po sebi nepopularno. U tome pogledu je svim drugim strukama mnogo laglje. Tehničar izgradi most, kuću, palaču, prugu, strojeve; zar može da postoji ljepša i uspješnija propaganda od gotovih djela njegova rada? Liječnik izliječi bolesnika, pomaže mu u bolesti. Zar može da bude bolje popularizacije struke od uspjeha ? Druge struke taj uspjeh za sraz mjerno kraće vrijeme mogu da pokažu. U šumarstvu je to mnogo teže. Desetki pa i stotine godina treba da prodju. A k tome su katkada protiv šumarskog konstruktivnog rada na pr. podizanja i uzgajanja šuma baš oni, u čiju korist se taj rad i vrši (narod i branjevine, zaprijeke zašumljivanjima itd.) Momentane, sićušne lične koristi uništa vaju često na polju šumarstva goleme buduće narodne kapitale. Zar se dakle ne može donekle da govori o zaslijepljenosti? Potrebno je da uglavnom razlikujemo tri kategorije, tri sloja narodna, prema kojima treba da bude uperen naš rad propagande. Prvo je naš seljak, tj. primaran sloj naroda, koji živi od poljoprivrede i šume. Drugo je varoška pol u inteligen cija, a treće inteligencija. Svima je potrebna riječ i poduka u šumarstvu. Ne isključujemo ni one, koje možemo da smatramo vršcima naše inteligencije. Katkada fe upravo nevjerojatno, kako baš inteligencija malo razumijevanja pokazuje prema šumi i šumarstvu. Zar nije gotovo svaki šumar već doživio, da ga je ipo koji inteligenat čudom gledao, kad bi se predstavio, da je šumar i šumarski inžinjer. Kao da je šumarstvo nešto inferiorna i nepotpuna. Drugim riječima, mnogi inteligenat niti izdaleka nezna niti sluti u čemu sastoji šumarstvo, u čemu sastoji rad šumara. Prema spomenutim kategorijama trebao bi da bude uglavnom razlučen rad oko popularizovanja šumarstva. Inteligencij i može da se govori putem dnevne i mjesečne štampe, putem raznih kulturnih časopisa, što ih ta inteligencija prati i čita. Pol u intelige n čij i je najbolje otvoren put preko dnevne štampe. Gotovo svaki varoški poluinteligenat je pretplaćen, odnosno čita dnevne novine. Prati ih redovno od početka do kraja. Dakle dnevni listovi mogu prema tome sloju naroda da budu odličnim sredstvom propagande. Samo ta propaganda treba da bude servirana u dovoljno popularnom, više manje zabavnom tonu, kako ju poluinteligenat ne bi. odbacio, već pročitao i bio u stanju da je prokuha i zadrži. Propaganda u dnevnim listovima ima svojih vrlo velikih prednosti. Ne košta struku novaca, a krug čitalaca je srazmjerno velik. Druge struke imaju svoje zasebne stručnjake, koji stalno, konstantno popularizuju svoju struku u dnevnoj štampi. Tako su u nekim, listovima na stanovite dane posvećeni čitavi stupci tehnici, poljoiprivredi, medicini, pravu. Zar mi šumari da ne dodjemo takodjer odmah na misao, da bi sličnu akciju trebalo poduzeti i za šumarstvo. U godini 1930. pao je u krilu Jugoslavenskog šumarskog udruženja sličan prijedlog g. direktora ing. A. Perušića. Potaknuto tim prijedlogom, J. Š. U. je pozvalo na saradnju preko 30 poznatih stručnjaka šumara i zamolilo ih, da napisu kratke, popularne članke o šumarstvu, koji članci bi se plasirali u raznim dnevnim novinama u svečanim božičnim i uskrsnim izdanjima. Nažalost je odaziv bio prilično slab. Tako nije uspjelo da se ni o 192 |