DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 59     <-- 59 -->        PDF

većim blagdanima organizuje popularizacija po dnevnim listovima. Kako rekosmo,
ostalim strukama je u tom smjeru mnogo laglje. One već imadu svoje stalne borce,
stalne svoje stručnjake-žurnaliste, koji gotovo da se bave jedino propagandom svoje
struke u štampi.


Za žurnalističku propagandu struke od potrebe je ne samo dobro poznavanje
struke, već i izvjestan stepen žurnalističkog talenta. Zurnalizam je danas postao takodjer
kao nekom umjetnošću, za koju nije samo dovoljno da se uči, već je potreban i
prirodjeni talenat. Svaki novinski članak, pisan po dobrom žurnalisti, ima svoju temeljnu
ideju, svoj uvod u tu misao i svoj završetak, ima svoj zaseban lagodan stil i
harmoniju. Promotrimo li naše stručne i polustručne časopise, morati ćemo da priznamo,
da naša struka imade nekoliko odličnih žurnalističkih talenata. Nažalost ti talenti ne
troše svoje sile na propagandu šumarstva u nestručnoj javnosti. Medjutim, kako postoji
kriza u zaposlenju stručnjaka u raznim strukama pa i kod nas u šumarstvu, uvjereni
smo, da će se .prije ili kasnije u krilu šumarstva stvoriti zasebni stručnjaci, koji
će da predju ne samo povremenom žurnalizmu i propagandi šumarstva u; dnevnoj
štampi, već i stalnom žurnalističko-šumarskom radu oko popularizovanja zelene struke.
Od vremena do vremena čitamo u dnevnim listovima popularne članke iz pera naših
ponajboljih stručnjaka. Ali i;pak, ti povremeni članci još uvijek nisu dovoljni, da za
struku predobe razumijevanje i simpatije desetaka, pa i stotina hiljada ljudi, koji čitaju
dnevne listove.


Za primarni sloj naroda, za našeg seljaka , napose onog, koji živi dalje od
varoši, neće niti propaganda u dnevnoj štampi, a ni popularizovanje šumarstva putem
radija i knjiga da ima većili efekata i koristi. Seljak još kod nas nije pretplaćen na
dnevne novine i nema instalirane skupe naprave za bežična primanja. Prema njemu
dakle popularizacija mora da kreće drugim pravcem.


Očito poradi toga, zaključilo je Ministarstvo saobraćaja, da se organizuje p okret
na poljoprivredna izložba i škola, koja bi bila smještena u zasebno
preudešenom vozu. Kretala bi od stanice na stanicu kroz čitavu državu. Na svakoj, pa
i najmanjoj, stanici bi se zadržala. Izložbu bi pratili stručnjaci. Izloženi predmeti bi
instruktivno pokazali seljacima ono što valja i ono što nevalja. Iz bliza i daleka dolazili
bi seljaci u ekskurzijama i grupama, da vide izložbu. Stručnjaci bi ih podučavali. Izložba
bi morala da vodi kod svog kretanja računa i o mjestima, gdje se narod već i inače
sakuplja na sajmove i slično, morala bi u vrijeme sajmova da posjeti ta mjesta, kako
bi ju što veći broj naroda mogao da vidi.


Ministarstvo saobraćaja votiralo je kredit. Dalo je preudesiti zasebnu kompoziciju
od 23 vagona. Stavilo je u dužnost Ministarstvu poljoprivrede kao stručnom Ministarstvu
radove oko organizacije. Potonje je medju ostalim dodijelilo i jedan izložbeni
vagon Ministarstvu šuma za propagandu šumarstva. Ministarstvo šuma pozvalo
je i Jugoslavensko šumarsko udruženje na saradnju sa predlogom, da ovo izloži
predmete iz Šumarskog muzeja.


Nažalost je naše Udruženje dobilo tek kasno poziv za saradnju. Izložba je trebala
da krene sredinom januara 1932. god., dok J. Š. U. dobiva poziv tek u mjesecu
decembru 1931. Na svojoj sjednici dne 13. decembra 1931. zaključuje, da nemože sudjelovati
predmetima iz društvenog muzeja. Muzej predstavlja kao zbirka oveću vrijednost.
Lahko je zamisliti, šta bi se desilo iz sviju muzejski predmeta za vrijeme od
dvije godine, koje je vrijeme predvidjeno, da izložba obidje Jugoslaviju. Usprkos sveg
opreza, uvjereni smo, da bi ostao nakon dvije godine tek možda koji kilogram krhotina
stakla, sadre i drveta. Pa i čemu izlagati sve te zbirke muzeja na izložbi, koja
treba u iprvom redu da bude namijenjena selu i seljaku. Šta će seljaku u gorskom kraju
zbirke hrastova, šta će mu i zbirke raznih vrsti drveća. On svoje domaće vrsti vrlo
dobro pozna, a druge mu ne trebaju. Šta će zbirke sjemenja, grafikoni itd.


193