DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1932 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Recimo, da krošnja ima težište svoje mase u visini hp od zemlje. Stablo neka ima totalnu visinu H. Relativna visina težišta krošnje jeste h, -jj- 100. Prof. Jonson stavio je u odnos tu relativnu visinu težišta prema obličnom kvocijentu. Zaključio je, da ovisnost postoji u pozitivnom smjeru, t. j . što je veća relativna visina težišta krošnjie, to Je normalno veći i oblični kvocijenat. Si. li. Tačku težišta mase krošnje razmjerno je dosta lako na stablu procijeniti. Čovječje oko ima dosta razvijen osjećaj za težište mase. Ako je krošnja potpuno valjkasta, onda težište leži u sredini njene dužine. Ako je čunjasta leži u trećini visine. Za prelaze između valjkaste forme i forme konusa mora težište krošnje ležati između donje trećine i polovine dužine krošnje. Općenito dakle nije teško od oka odrediti samu tačku težišta krošnje kod stabala. Vježbom i pokusima moguće je također dosta izvježbati oko. Vježba je potrebna napose, da se izbjegne, da oko ne procjenjuje konstantno previsoko ili pak konstantno prenisko tačku težišta. Na si. 11. prikazana su tri stabla sa raznim relativnim visinama težišta. Recimo, da smo od oka na nekom stablu odredili, gdje mu krošnja imade težište. Potpuna visina stabla mjeri se hipsometrom. U Švedskoj se gotovo isključivo u praksi upotrebljava Christenov hipsometar (si. 12). To je lineal, koji se kod upotrebe drži jednom rukom kod škuljice A tako, 228 |