DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1932 str. 11 <-- 11 --> PDF |
da slobodno visi vertikalno. Za izmjeru visina potrebna je motka od 5 m dužine. Motka se stavi uz stablo. Hipsometar se drži u ruci, posmatrač se stavi tako daleko od stabla i okom tako daleko od instrumenta, da upravo čitavu visinu stabla zahvati između tačaka B i C. Između tih tačaka nalaze se na linealu zarezi i uz zareze brojevi. Kad smo okom uhvatili stablo upravo u razmak B—C, gledamo na gornji kraj motke i određujemo, gdje vizura prema tom kraju motke siječe lineal. Tu se očita pripadni broj, koji onda daje visinu stabla. Prof. Jonson nadopunio je hipsometar time, da mu je i na desnu stranu stavio ureze D i E. Razmak D—E podijelio je u 10 jednakih dijelova i brojčio te zareze odozdo prema gore, tako da uz prvi piše broj 10, drugi 20, treći 30 i t. d. Prije izmjere visine stabla odredili smo okom, gdje pada težište krošnje. Na hipso^___^ metru očitamo visinu stabla, ali odmah možemo na desnoj strani hipsometra očitati i zarez, kod kojega upravo na hipsometru vidimo težište krošnje. Recimo, da vidimo . § i težište kod brojke 70, onda to znači, da visina težišta iznosi 70% od pune visine stabla. Relativne visine težišta -* ili, kako prof. Jonson kaže, relativne visine obličnih točaka (Formpunkthöhe) mogu se mjeriti zajedno sa mjerenjem _| visina. Dakle se one mogu dobiti sa vrlo malo specijalne potrošnje vremena. Mogu se ustanoviti usput kao neki nuzproizvodi mjerenja visina. -3 Prof. T. Jonson stavio je u odnos relativne visine zšu težišta krošnje sa obličnim kvocijentom i sastavio tabelu, pomoću koje se može po relativnoj visini težišta odmah izvaditi pripadni prosječni oblični kvocijent. Pomoću toga apsolutnog obličnog koeficijenta (ili t. zv. Formklasse) i pomoću promjera i totalne visine stabla može se iz drvnogromadnih tablica izvaditi drvna masa debla. Uz brojeve relativnih visina težišta, koje se čitaju na hipsometru, ispisani su na samom instrumentu odmah i pripadni oblični -4» .» kvocijenti. Dakle može se i na hipsometru direktno očitati c„ prosječan oblični kvocijent, pa se onda na temelju njega, visine i prsnog promjera može izvaditi iz tabela drvna masa stabla. U Jonsonovim je tablicama uz ulaz »oblični kvocijent« napisana i pripadna relativna visina težišta krošnje. Može se dakle na hipsometru očitati i samo relativna visina težišta, pa se mogu drvne mase vaditi pomoću prsnog promjera, te relativne visine i totalne visine stabla. Očitavanje relativne visine obličnih tačaka nije skopčano sa mnogo posla, već Je skroz jednostavno, ako se upotrebljava Christenov hipsometar. Osim toga su skrižaljke izrađene zapravo na temelju obličnog kvocijenta. Dakle tko hoće mjeriti vrlo tačan oblični kvocijent, može to učiniti i upotrijebiti taj vrlo tačni iznos za vađenje drvne mase iz tablica. Tko pak ne želi tu tačnost, može upotrijebiti za određivanje obličnog kvocijenta bilo direktno ili indirektno relativnu visinu težišta krošnje. Prof. Jonson izradio je svoje drvno-gromadne tablice na temelju matematskih krivulja za izvodnicu debla. Tablice su općenito u upotrebi u Švedskoj. Upotrebljavaju se kod kubisanja većeg broja stabala. Za pojedino stablo mogu kubature biti dosta različne od prosječnih vrijedno: sti, što ih iskazuju tablice. Kod kubisanja pojedinog stabla bolje je 229 |