DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1932 str. 22 <-- 22 --> PDF |
novnika na jedinici površine, ali manje šuma. Prema sjeveru je obratno. Tako na stanovnika prosječno za cijelu državu otpada 4,0 ha šume. Na stanovnika, ako se ne uzmu u obzir gradovi, otpada 5,8 ha. Za unutarnjost Norrlanda ta se brojka penje na 32,0 ha, za primorje Norrlanda 10,0 ha. Južna Švedska ima 2,5 ha. Dakle zemlja se može jasno razlučiti u dvije velike regije, t. j . područje sjevera i dijelova srednje Švedske, gdje je zbog slabe napučenosti malena domaća potreba na drvetu, te područje južne Švedske, gdje je napučenost tolika, da šume snabdjevaju uglavnom domaću potrebu, a za eksport jedva da što preostaje. Posljedica je napučenosti i topografije zemlje ta, " da su se pilane u sjevernim dijelovima zemlje smjestile prema ušćima većih rijeka, dok se u južnoj Švedskoj nalaze na raskršćima željeznica. Prema jugu pilane obrađuju većinom drvo za domaću potrebu, sjever radi za eksport. Domaća potreba Švedske na rezanom drvetu prilično je velika. Kuće se grade u čitavoj zemlji uglavnom iz piljenog drveta. K tome i klima traži, da budu kuće dobro izgrađene i izolirane. Od sveukupno u zemlji posječenog drveta otprilike V« se upotrijebi za kućnu potrebu, ./. odlazi na pilane, a 1U konzumiraju tvornice papira. Ostatak od cea 9%´ čini drvo za ugalj, rudničko drvo i si. Kućna potreba računa se da varira po stanovniku od 1,7 do 5,0 kub. met. Od toga najveći dio čini gorivo drvo. Osim toga se kao gorivo upotrebljava i granjevina (cea 20%). Količina granjevine nije međutim uračunata u gornjim brojkama, računata je samo deblovina. Prema podacima T. Streyfferta čini švedska crnogorica 2% od površine crnogoričnih šuma cijelog svijeta. Od svjetske produkcije crnogorične piljene građe otpalo je god. 1927. na Švedsku 4%. U internacionalnoj trgovini piljene meke robe sudjeluje švedska roba sa 13%. Na Švedsku otpada 8% od svjetske produkcije mehaničke mase za papir, a 29% od svjetske trgovine s tom masom. Kemička masa za papir producira se u Švedskoj sa 19% od svjetske produkcije, dok u internacionalnoj sveukupnoj trgovini sa tom masom za papir sudjeluje Švedska sa 42%. Produkcija papira čini 3%´ od svjetske produkcije, a 9% u internacionalnoj trgovini. Kad pomislimo, da Švedska ima samo 2% od sveukupne svjetske površine crnogorice, postaje nam upravo začudno, kako intenzivno ta 2% čitavog svjetskog crnogoričnog bogatstva sa svojim produktima sudjeluje u svjetskoj produkciji, a još više u svjetskoj trgovini. Na toj površini od 2% producira se Vš svega piljenog crnog, drveta, Vs celuloze za papir i Vio čitave količine artije, koja se promeće u internacionalnoj trgovini. Eksport piljene robe iz Švedske preračunan u ´oblo stanje iznosio je prosječno godišnje prema prof. Tor Jonsonu: Godine: Mil. kub. m. Godine : Mil. kub. m 1841.—1845. 0,9 1881.—1885. 7,2 1851.—1855. 1,5 1896.—1900. 10,9 1861.—1865. 2,5 1901.—1920. 9,8 1871.—1875. 5,0 1921.—1929. 10,0 X. ZAGLAVAK. Prikazao sam gore nekoliko glavnih grana Švedskog šumarstva. Međutim ostaje još mnogo neobrađeno ili tek odviše kratko i slabo obra do´ |