DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1932 str. 29 <-- 29 --> PDF |
su se već toliko udomaćile i prilagodile našem jeziku, da se poreklo gotovo i ne primećuje. Čak mi izgleda, da one bolje odgovaraju samome pojmu prema onome objašnjenju iz Vukovog rečnika, jer se gospodarenje pojavljuje u smislu vladati, neku silu predstavljati. Gazdovanje pak ima privredni smisao i može se upotrebiti i kod malih i kod velikih privrednih celina. U Vukovom rečniku na str. 85 stoji: »gazdovanje, n. das Wirtschaften «, pa mi izgleda da bolje odgovara pojmu. Najzad mogu ostati oba izraza. Sasvim je ispravno da terminologija treba da usvoji jedan izraz, koji će važiti za ćelu državu. Ali pored svega toga ne uviđam zašto se ne bi izuzetno uzela i dva izraza, ako su oni opšte rasprostranjeni, ali po krajevima nejednako u upotrebi. Reći »gazdovati« ili »gospodariti« nemaju isto značenje sa rečju »privređivati«. Otuda ni imenice od njih izvedene nemaju isto značenje. Ako se udubimo u sklop reci privređivati i privređivanje, privreda, osetićemo da one znače jednoj već postojećoj vrednosti pridodati novu vrednost, dakle uvećavati već postojeću vrednost. To je dakle reč pozitivnog značenja. Ako se postojeća vrednost umanjuje, onda je to rasipanje, dakle reč negativnog značenja. Zato se ne može reći rasipnička privreda, ali se sasvim dobro može reći, i govori se, rasipničko gazdovanje. Gazdovanje u stvari znači rad, izvođenje radova, a privređivati znači dodavati vrednosti. Otuda se može privređivati i bez gazdovanja kao i sa gazdovanjem na pr. novac dat na priplod). Gazdovanje može biti uspešno ili ncuspešno, dobro ili rdavo prema tome već kako je uređeno i kako se izvodi. Prema tome ishod njegov biće rasipanje ili privređivanje. : Ako hoćemo da procenimo koji je izraz bolji »gospodarska osnova« ili »privredni plan«, onda treba da razmotrimo šta nam oni stvarno uređuju. Meni se čini, da mi hoćemo stvarno da uredimo izvođenje gazdovanja ili gospodarenja, na pr. hoćemo da ga izvodimo po jednom smišljenom načinu. Prema tome izašli bi da je prvim izrazom to bolje izraženo. »Privredni plan« ne bi u tom slučaju bio pogodan izraz. Na osnovi svega iznetog mislim da bi najbolji izrazi bili »osnova za gazdovanje« ili »osnova gazdovanja« odnosno »osnova za gospodarenje« ili »osnova gospodarenja«. Jasno je prema ovome, da se ne mogu nikako složiti sa g. N. u njegovom tumačenju reci »privredni plan« i njegovim izjednačivanjem sa »sečnom osnovom«. Izrazi »kulturni plan« i »gojidbena osnova« nisu dobri. Prvi već i po tome što je sastavljen od stranih reci, a zatim što prva reč toga izraza označava nešto sasvim drugo, nego što bi mi želeli. Drugi izraz, koji preporučuje g. Nenadić, ne čini mi se takođe dobar, jer ne pokazuje što bi se htelo, a zatim deluje veoma nezgodno na uši. Gojiti,. koliko sam čuo u narodu, znači jelom i uranjivanjem povećavati nekome živome telu slaninu i salo, a time i težinu. Tako se goji svinja, jagnje, vo, živina, dakle domaće životinje. Tako se goji i čovek. Oni se goje dok se ne ugoje. Stvari se ne goje, pa se ne mogu ni ugojiti. Za bilje se takođe ne upotrebljava ovaj izraz. Gornji izraz »gojidbena osnova« mogao bi se protumačiti i kao osnova, koja se goji, ili kao osnova kojom ima nešto da se goji. Na ovako što navodi i sama reč »gojidbena«, jer postoji reč »gojidba« koja označava radnju gojenja. Sa ovakvim gledanjem na ovaj izraz jasno je, da se sa njime ne mogu složiti ni pod kojim uslovom i da ga ne mogu nikome preporučiti. 247 |