DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1932 str. 37 <-- 37 --> PDF |
svoje strane doprinesem nešto rešenju tog toliko važnog stručnog pitanja — šumarske terminologije. U svom članku g. P. na dugo i široko obrazlaže s filološke strane, i to na svoj zaseban način, značenje svih onih stručnih termina, koje sam u svom članku spomenuo, te ih sve od reda zabacuje kao nešto, što ne vredi i što je neupotrebljivo. Svojim izrazima, za koje g. P. tvrdi, da su bolji odnosno da bolje odgovaraju smislu, a koje g. P. označava kao jače i slabije, pružio je utisak jedne filološke šume, isprepletene s mnogim stramputicama i bez određenog ravnog puta. Po tim stramputicama, koje idu s brda i dola, niti mogu niti želim da pratim g. P., jer bi to značio posve uzaludan — Sizifov — posao. Radije to prepuštam sudu čitalaca Šumarskog lista, koji neka presude ispravnost pojedinih stručnih izraza, navedenih u mojem članku i u članku g. P. U svom opširnom razlaganju g. P. nije ni za jedan stručni izraz, koji je naveden u mojem članku, našao da je dobar, makar da ti izrazi postoje kroz više decenija u stručnom šumarskom životu zapadnog dela naše države, a i pored toga, što sam ih posvema dokumentovao navodima iz Broz-Ivekovićeva Rječnika hrvatskog jezika (1901.). Zbog toga, što g. P. naročito ističe Vukov Rečnik (1898.), valja istaći, da je BrozIvekovićev Rječnik u stvari Vukov Rečnik, komu su Broz i Iveković dodali još 10.000 reci. Stručne izraze u svojem članku temeljito sam, kako rekoh, dokumentovao, i to sa recima i rečenicama, koje živu u istočnom i zapadnom delu naše države, odnosno u krajevima, u kojima obitavaju i Srbi i Hrvati. Ako dakle g. P. neće da priznaje ispravnost stručnih izraza, koji se rabe u zapadnom delu države, to je logično prema tome mogao svoja filološka razmatranja jednako završiti konstatacijom, da Srbi i Hrvati možda i ne govore istim jezikom.. U svom članku zamera mi g. P. između ostalog dve stvari, na koje se jedino želim ovde osvrnuti. Jedna se od tih zamerka odnosi na to, što sam u svom članku izneo, da njegov izraz »procent pokazivač« nije dobar, već da je bolji davno prečišćen izraz »postotak zrelosti«. Druga se zamerka odnosi na tumačenje ispravnog značenja obrast a sastojine. Q. P. našao se pogođenim, što sam rekao, da je on prekrstm vrlo dobar izraz »postotak zrelosti« u »procenat pokazivač«, te pri tom navodi sledeće: »Da se nešto prekrsti, treba da bude već ranije kršteno. Kad, gde, kako i ko je to izvršio, što bi bilo obavezno?« str. 243). Na to odgovaram g. P., da su davno prije uvaženi naši profesori šumarstva pok. I. Partaš i pok. Fr. Kesterčanek učili generacije šumara, kako valja šume prema zasadama šumarske nauke uzgajati, a zaslužni praktičari kao Andrija Borošić, Josip Kozarac, Pavle Barišić, Stevan Petrović i drugi pokojnici, kao i mnogi odlični živući šumarski stručnjaci nisu po svom položaju laka srca dozvoljavati da se šume brzo i bez računskog ispitivanja njihove zrelosti seku. Svi su ti navedeni stručnjaci prihvatili, da se stari izraz »uputnik« (koji je prema mišljenju g. P. bolji od izraza »postotak zrelosti«) promeni u izraz »postotak zrelosti«, budući da taj izraz sasma dobro pdgovara smislu i značenju pojma, koji pretstavlja. Stručnu sposobnost gore spomenutih lica najbolje dokazuju mnogobrojne odlične šume, koje su njihovim nastojanjem podignute odnosno uzgojene u krajevima, gde su živeli i radili. Narod — gledajući decenijima rad tih stručnjaka — lako je mogao doći do zaključka, što znači, da je šuma 255 |