DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1932 str. 38     <-- 38 -->        PDF

zrela za seču. Uveren sam, da bi i u istočnim krajevima naše države


narod također lako mogao — da je imao prilike gledati valjane seče, po


dizanja i njegovanja šuma — stvoriti zaključak, što znači, da je šuma


zrela za seču. Međutim ne mogu nikako prihvatiti navode g. P., da naš


seljak Šumadinac, koji se odlikuje osobitom svojom prirodnom bistrinom,


ne bi razumeo izraza »zrelost«, nego samo »doraslosti šume za seču. U


toj posve nepotrebnoj distinkciji izraza »doraslost« i »zrelost« sastojine


otišao je g. P. tako daleko, da je tumačeći smisao izraza »postotak zre


losti«, koji pretstavlja glavnu bit šumske statike, preneo taj postotak


zrelosti na sasvim drugo polje, kamo on nikako ne spada, i to njegovim


upoređivanjem sa postotkom truleži, postotkom ogrevnih drva, postot


kom kore i dr.


Druga zamerka, koju mi predbacuje g. P., odnosi se na obrast sa


stojine. Stručni izraz »obrast«, koji je također u zapadnim krajevima


naše države odavna prečišćen, g. P. uopće nigde u svojim člancima ne


upotrebljava, nego mesto njega uvodi izraz »gustina« ili »obraslost« sa


stojine. Definicije, koje sam u svom članku za obrast i sklop .sastojine


izložio, znanstveno su utvrđene. Na navode g. P. u pogledu razlikovanja


sklopa i obrasta sastojine napominjem tek toliko, da ispravnost citiranja


rečenica iz odnosnog članka g. P. u mojem članku, prepuštam sudu čita


laca Šumarskog lista.


Najposle držim potrebnim da se osvrnem na predloge g. P., kako
da se lUredi naša stručna šumarska terminologija. G. P. drži, da Jugoslavensko
šumarsko udruženje nije podesno za ovu svrhu, jer da ono
nema potrebnih materijalnih sredstava. Kao najbolje u ovoj stari preporuča
ig. P., da bi ćelu stvar trebalo da vodi Ministarstvo šuma i rudnika.
Ono bi, prema mišljenju g. P., trebalo da obrazuje zasebnu komisij u
od šumarskih stručnjaka i jednog filologa, a u kojoj bi bila - zastupana
nauka, praksa i glavne jezične oblasti (?!). Program rada takve komisije,
kako ga navodi g. P., držim, da je neprovediv odnosno da ne bi imao
nikakva uspeha. Uređivanje stručne šumarske terminologije je strogo
stručno naučno pitanje, koje više pripada u nadležnost staleškog udruženja
nego u administrativne poslove Ministarstva šuma i rudnika. U tu
svrhu potrebna materijalna sredstva ne moraju biti tako velika, da ih
ne bi Jugoslavensko šumarsko udruženje moglo podnesti. Osim toga
privatna inicijativa ovog udruženja pruža više garancije za uspešan
svršetak toga rada nego komisija , kakvu zamišlja g. P. Ova važna
stručna pitanja ne mogu se nikako resiti komisionalno, a najmanje ne na
terenu, budući da mnogi stručni izrazi u narodu uopće ne postoje.


Nije potrebno da se posebno ističe, da svaki stručni izraz treba da
u sebi sadrži pravi smisao za .dotični pojam, a takav izraz prema smislu
odnosnog pojma mogu da odrede jedino najbolji poznavaoci dotičnog
predmeta. Zbog toga držim, da bi u ovom ,pogledu bili u prvom redu
zvani stručni profesori šumarskih fakulteta, te da svaki iz područja svoje
grane nauke iznese preko Jugoslavenskog šumarskog udruženja u Šumarskom
listu predloge izraza za pojedine stručne pojmove. Nakon toga
trebalo bi da se o svim spornim izrazima povede kritika, koja bi prečistila
sve izraze, te u sporazumu s filolozima utvrdila najbolji izraz za
pojedini stručni pojam.


Završujući taj moj odgovor na prednji članak g. P. ističem još
jednom, da me kod pisanja mojeg članka nije vodila nakana, da se ma


256