DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1932 str. 38 <-- 38 --> PDF |
zrela za seču. Uveren sam, da bi i u istočnim krajevima naše države narod također lako mogao — da je imao prilike gledati valjane seče, po dizanja i njegovanja šuma — stvoriti zaključak, što znači, da je šuma zrela za seču. Međutim ne mogu nikako prihvatiti navode g. P., da naš seljak Šumadinac, koji se odlikuje osobitom svojom prirodnom bistrinom, ne bi razumeo izraza »zrelost«, nego samo »doraslosti šume za seču. U toj posve nepotrebnoj distinkciji izraza »doraslost« i »zrelost« sastojine otišao je g. P. tako daleko, da je tumačeći smisao izraza »postotak zre losti«, koji pretstavlja glavnu bit šumske statike, preneo taj postotak zrelosti na sasvim drugo polje, kamo on nikako ne spada, i to njegovim upoređivanjem sa postotkom truleži, postotkom ogrevnih drva, postot kom kore i dr. Druga zamerka, koju mi predbacuje g. P., odnosi se na obrast sa stojine. Stručni izraz »obrast«, koji je također u zapadnim krajevima naše države odavna prečišćen, g. P. uopće nigde u svojim člancima ne upotrebljava, nego mesto njega uvodi izraz »gustina« ili »obraslost« sa stojine. Definicije, koje sam u svom članku za obrast i sklop .sastojine izložio, znanstveno su utvrđene. Na navode g. P. u pogledu razlikovanja sklopa i obrasta sastojine napominjem tek toliko, da ispravnost citiranja rečenica iz odnosnog članka g. P. u mojem članku, prepuštam sudu čita laca Šumarskog lista. Najposle držim potrebnim da se osvrnem na predloge g. P., kako da se lUredi naša stručna šumarska terminologija. G. P. drži, da Jugoslavensko šumarsko udruženje nije podesno za ovu svrhu, jer da ono nema potrebnih materijalnih sredstava. Kao najbolje u ovoj stari preporuča ig. P., da bi ćelu stvar trebalo da vodi Ministarstvo šuma i rudnika. Ono bi, prema mišljenju g. P., trebalo da obrazuje zasebnu komisij u od šumarskih stručnjaka i jednog filologa, a u kojoj bi bila - zastupana nauka, praksa i glavne jezične oblasti (?!). Program rada takve komisije, kako ga navodi g. P., držim, da je neprovediv odnosno da ne bi imao nikakva uspeha. Uređivanje stručne šumarske terminologije je strogo stručno naučno pitanje, koje više pripada u nadležnost staleškog udruženja nego u administrativne poslove Ministarstva šuma i rudnika. U tu svrhu potrebna materijalna sredstva ne moraju biti tako velika, da ih ne bi Jugoslavensko šumarsko udruženje moglo podnesti. Osim toga privatna inicijativa ovog udruženja pruža više garancije za uspešan svršetak toga rada nego komisija , kakvu zamišlja g. P. Ova važna stručna pitanja ne mogu se nikako resiti komisionalno, a najmanje ne na terenu, budući da mnogi stručni izrazi u narodu uopće ne postoje. Nije potrebno da se posebno ističe, da svaki stručni izraz treba da u sebi sadrži pravi smisao za .dotični pojam, a takav izraz prema smislu odnosnog pojma mogu da odrede jedino najbolji poznavaoci dotičnog predmeta. Zbog toga držim, da bi u ovom ,pogledu bili u prvom redu zvani stručni profesori šumarskih fakulteta, te da svaki iz područja svoje grane nauke iznese preko Jugoslavenskog šumarskog udruženja u Šumarskom listu predloge izraza za pojedine stručne pojmove. Nakon toga trebalo bi da se o svim spornim izrazima povede kritika, koja bi prečistila sve izraze, te u sporazumu s filolozima utvrdila najbolji izraz za pojedini stručni pojam. Završujući taj moj odgovor na prednji članak g. P. ističem još jednom, da me kod pisanja mojeg članka nije vodila nakana, da se ma 256 |