DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1932 str. 40     <-- 40 -->        PDF

IZVJEŠTAJI


V. Barchânek,
šum. upravitelj i sreski šum. tehnik, Cesky Šternberk:
ANKETA
CEHOSLOVACKE POLJOPRIVREDNE AKADEMIJE O VREDNOSNOJPROMETNOJ KRIZI U ŠUMSKOM GOSPODARSTVU.


G. V. Barhânek, šumski upravitelj i sreski šumarski tehnik u češkom Šternberku,
izvješćuje, u jednom češkom časopisu ovo:
Šumarski odsjek Ćehoslovačke poljoprivredne akademije priredio je 13. februara


o. g. u zgradi Poljoprivredne prosvjete u Pragu stručnu anketu, koja je trebala dati
smjernice, kako da se zaštiti čehoslovačko šum. gospodarstvo, koje zalazi u sve veću
nezgodu, kako gubitkom potražnje u inostranstvu tako i padom cijena na domaćim
tržištima.
Toj je anketi predsjedao ing. dr. K. Šiman, generalni direktor državnih šuma i
dobara, a učestvovalo je oko 70 stručnjaka, među kojima su bili delegati ministarstava
i svih šumarskih korporacija, naročito organizacija šumskih uprava. Tu je prisustvovao
i predsjednik Ćehoslovačke poljopr. akademije ministar dr. Milan Hodža. Osnovicom
diskusije bila su tri referata: Dra K. Šrogla o izdašnosti šum. gospodarstva, ing. Kunovskoga
o uticaju carinskih i prevoznih tarifa i ing. J. Friča o prometu i unovčenju
drveta.


Iznjeti ću kratak pregled najvažnijih zaključaka i predlaganih mjera sa te ankete.
Uslijed sveopće gospodarske krize znatno je pala potrošnja drveta u.državi i van nje.
Radi toga je izvoz drveta za polovinu pao prema prosjeku od zadnjih 10 godina. Zato
šum. gospodarstvo pokazuje veliki pretek drveta, koje se nemože unovčiti ni uz vrlo
velik gubitak. Zalihe su se povećale mnogim vjetrolomima iz zadnjih godina, koji su
dosegli iznos od 11,000.000 m3. Da se razlika između ponude i potražnje umanji, moraju
svi šumoposjednici odmah sječu ograničiti, koliko god je to financijalna mogućnost
dozvoljava. Nema smisla stovarišta pretrpavati, novac u izradu ulagati, te izrađeno
drvo ostaviti da sagnjije.


U krajevima, u kojima je narod upućen isključivo na zaradu u šumi, nema drugog
izlaza, nego iz nužde izvoditi melioracione radove u šumi uz pripomoć države,
umjesto da se isplaćuju potpore nezaposlenima.


Još je u 1931. g. Cehoslovačka republika uvezla za 145,000.000 kč sirovog i grubo
obrađenog drveta, za oko 92,000.000 kč drvene robe i za 144,000.000´ kč papirnate robe.
Kad ne možemo prometnuti zalihe svoje vlastite produkcije i zaposliti svoje domaće
radnike, griješimo dajući novac i mogućnost rada tuđini. Skrajnje je vrijeme svim
sredstvima ograničiti uvoz onih vrsta drveta, kojh i sami imamo previše.


Sve okolne države imaju prohibitivne autonomne i znatno visoke ugovorne carine
na uvoz drveta, koje su u zadnje vrijeme popustile samo za niske kontigente.
Jedino Cehoslovačka nema uopće nikakovih uvoznih carina na drvo, te je naše šum.
gospodarstvo sasvim izvrženo udaru neuređene tuđe konkurencije. Neka se izda zakon,
prema kojem će vlada moći uvesti uvozne carine na drvo i njih u prikladan čas realizovati.
Do toga vremena neka se ograniči uvoz drveta u Cehoslovačku strogim koncesionim
upravljanjem, primjereno visokim uvoznim taksama, eventualnim1 dodjeljivanjem
deviza, barem do vremena, dok nebude naš suvišak robe iscrpljen i dok ne budu
dokinute carine u ostalim državama.


Našem izvozu drveta stavljaju se na put sve veće zapreke ne samo u inostranstvu,
nego se on otešćuje i vlastitim koncesionim upravljanjem i izvoznim taksama.
Oboje je potrebno za vrijeme izvanrednih prilika sasvim dokinuti, a bilo bi poželjno
nasuprot poduprijeti izvoz premijama, kako se to čini u drugim državama.


258