DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1932 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Kod političko-trgovačkih pregovaranja sa stranim državama treba uvijek obraćati potrebnu pažnju na naše šumsko i drvarsko gospodarstvo, koje neka ne bude žrtvovano drugim interesima. Naročito neka ne bude dozvoljeno, da susjedne države uvoze k nama drvo uz mnogo povoljnije uslove, nego ga mi u njih izvozimo. Šumski se kapital i za normalnih prilika ukamaćuje samo sa jedan do dva procenta. Zato šumsko gospodarstvo ne može raditi sa skupim zajmom, te hoće li se njegovo postojanje uzdržati, mora mu se pribaviti jeftin zajam za investicije, te za ukamaćenje i amortizaciju dugova. Prema zakonu o izravnim porezima iz 1927. god. kod velikog iskorištavanja uslijed elementarnih nepogoda oporezuje se brutto-prihod, a ne čisti prihod. Upravo je iza poslednjih kalamiteta ta praksa postala nesnosna. Zato mora biti odredba o oporezivanju velikih iskorištavanja tako izražena, da bi se oporezovao samo stvarni čisti prihod ili pak mora šumskom gospodarstvu biti dozvoljeno, da si stvara rezerve za pokrivanje nužnih deficita u godinama zapaženog kalamitetnog velikog iskorištavanja. U debati se naročito upozorilo na zdvojnu situaciju u Slovačkoj i Potkarpatskoj Rusiji. Bilo je preporučeno pregovarati sa ministarstvom željeznica za veću nabavku ogrijevnog drveta i njegovu upotrebu za grijanje lokomotiva. Moguća bi nadalje bila izrada drvnog uglja, briketa i sirove celuloze. Bila je dana inicijativa za udruživanje proizvođača u svrhu zajedničkog istupanja u domaćoj i eventualno stranoj trgovini. Naročito je bilo naglašavano to, da su prihodi privatnih šumoposjednika od prevrata stalno padali, prošle godine razmjerno već nisu bili nikakvi, a ova će godina pokazati velike deficite, negledajuć na sveopću zaduženost šumoposjednika. Prednost upotrebe domaćeg drveta u raznim gospodarskim granama mora se najenergičnije propagirati. Osobita je dužnost države, da omogući upotrebu drveta u graditeljstvu uvedenjem građevnog reda i propisa za pružanje jamstva za građevne zajmove, da bi se mogle u većoj mjeri izvoditi jeftine gradnje iz drveta. Preveo sa češkog I. J. KNJIŽEVNOST Prof. Dr. Đuro Nenadić: Istraživanje prirasta hrasta lužnjaka u šumi »Žutici^ (Glasnik za šumske pokuse br. 3., Zagreb 1931., strana 1—27). U zadnjoj — trećoj — svesci Glasnika za šumske pokuse, koja je nedavno izašla u Zagrebu, medu ostalim studijama nalazi se i studija pod gornjim naslovom od g. profesora Nenadića. Kako´ Glasnik nije toliko pristupačan širem krugu stručnih čitalaca kao Šumarski List, bićemo slobodni da prikažemo ovu studiju. Prikazujući u kratko istorijat sušenja hrastovih šuma u Posavini g. Dr. Nenadić spominje i rezimira u kratko važnije radove na tom pitanju, te ostavljajući po strani uzroke sušenja on prelazi na ispitivanje strukture izabrane sastojine (šuma Žutica, predeo zvan Mlada Oštra), njenu gustinu, broj stabala po jedinici površine, razmak jednog od drugog, oblik i razvijenost krošnje, zatim visinski, debljinski, ptošnigromadni prirast. Opšti izgled tih sastojina g. dr. Nenadić karakteriše ovako: »Promatrajući hrastova stabla ove sastojine upalo mi je u oči, da su ona mjestimice vrlo gusta, tako da grane krošnje jednog stabla zadiru u krošnje drugog stabla. Zbog te su gustoće krošnje kod velikog broja stabala vrlo nepravilno razvijene. Ta 259 |