DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1932 str. 42 <-- 42 --> PDF |
nepravilnost ide često tako daleko, da se debla velikog broja stabala na vrhu završuju deformiranom krošnjom od nekoliko grana, pa imaju više izgled smrekovih nego hra stovih stabala sa pravilno razvijenom´ krošnjom.« (Strana 3). Zatim dalje: »Najposle valja istaći i to, da su stabla prosječno među sobom vrlo blizu, t. j . tek po par metara jedno od drugog udaljena, i da nije postojala samo borba medu krošnjama za svijetlo, nego da je jednako postojala borba između žilja i korijenja, koje se međusobno plete i prepliće.« (Strana 4). Ukazujući zatim na preteranu gustinu sastojine i na velik broj stabala po hek taru, veli: »Taj veliki broj stabala ja«no pokazuje, da je na potpuno obrasloj površini (gdje se ne uzima obzir na jarugu i zamočvareni dio) bilo po hektaru od prilike dva puta više stabala, nego što bi po prihodnim tabelama u toj dobi trebalo da bude.« Preterana gustina sastojine sa slabim i deformiranim krošnjama umanjila je njenu otpornost prema parazitskim navalama. »Ta brzina sušenja hrastovih stabala u kratkom vremenu od nekoliko godina dokazuje, kako je navala uzročnika sušenja na njihov oslabljeni organizam bila jaka, a njihova otporna snaga veoma slaba, te kako su ta stabla provodila kroz cio svoj vek ..... tegotan život u vrlo gustom sklopu.« (Strana 5). Tome je uzrok nedostatak nege i prorede u tim sastojinama. »Šumska uprava nije u prošlosti šumu Žuticu proređivala i tom važnom uzgojnom faktoru po klanjala nužnu pažnju. Nije se međutim tome ni čuditi, jer bivša mađarska šumska uprava nije imala zato razumevanja, a ni patriotskog osjećaja, da se mnogo vrijednim među prihodima od proreda pomogne materijalno našem seljačkom svijetu.« Razvrstavajući krune po njihovoj punoći, obliku i površini u četiri razreda, t. j . */*i 8/«i 2U, V* normalno razvite krošnje, te izražavajući dobiveni rezultat u procentima 4A — 20%, 3A — 36%, »/« — 29%, V« — 15%). G. Dr. Nenadić podvlači tako dobivene cifre ovim recima: »Taj veliki broj stabala sa slabo razvijenom krošnjom, kojih ima blizu polovine svih stabala u sastojim, najbolje dokazuje, da su u dugoj nesmiljenoj borbi za život kroz cio svoj vijek mnogo vrijedna stabla prelazila u razred lošijih stabala. To je dokaz, da su ona izgubila mnogo otporne snage za život i zbog toga bila izvrgnuta jačem propadanju.« (Str. 7). Imajući u vidu fiziološku važnost krune g. profesor nastavlja: »Uz dobro razvitu krošnju imaju svakako stabla i jače razvito korenje. Stabla snabdevena sa ta dva normalno razvita životna faktora bila bi sigurno otpornija protiv svih vanjskih napadaja, a posledice sušenja, ne bi u tom slučaju bile tako teške, kao što u istini jesu.« (Strana 7). Iz analize stabala, te visinskog, debljinskog, plošnog i gromadnog prirasta vidi se naročito nepravilnost tih prirasta stabala slabe krošnje, -velike gustine celog predela Mlada Oštra kao i žestoka borba stabala za svjetlost. U zaključku između ostalog kaže se sledeće: »U šumarskoj je nauci utvrđeno, da proizvodna snaga zemljišta direktno zavisi od dobrog i valjanog gospodarenja sa šumama. Ta naime snaga raste i pada prema tome, da li se šumom dobro gospodari ili ne.« Zatim malo dalje: »Zbog čestih poplava voda je gotovo svake godine u njima stagnirala, a time su se sve to više pogoršavali u tlu biološki uslovi za rast sastojine, što je svakako u velikoj mjeri doprinelo slaboj otpornosti hrastovih stabala protiv mnogih vanjskih štetočina.« — »Tu je invaziju štetočina potpomagala bivša mađarska šumska uprava svojom nebrigom i nerazumevanjem koristi valjanog negovanja šuma u pravo doba, kao i puštanjem iz vida prednosti, koje pruža uzgajanje mješovitih sastojina.« (Strana 13). U francuskom rezime-u rezultat ove studije još se mnogo reljef ni je ističe: »Te fotografije kao i rezultati analiza pokazuju vrlo poučno, da nisu samo insekti i gljive prouzrokovali katastrofu u našim hrasticima, nego i način njihovog uzgoja i eksploatacije, koji nije odgovarao prirodi hrasta. Pisac dolazi do zaključka, da bi posledice 260 |