DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1932 str. 63 <-- 63 --> PDF |
V//. Zaključne odredbe. Član 34. Udruženje prestaje: a) kad ga raspusti nadležna državna vlast silom zakona; b) ako na naročito sazvanoj vanrednoj Qlavnoj skupštini (kongresu) Udruženja */5 (četiri petine) svih punopravnih članova Udruženja bilo iz kojih razloga zaključi razlaz Udruženja. U Slučaju pod b) ima se odluka donijeti pismenim glasovanjem sviju kako prisutnih tako i neprisutnih punopravnih članova Udruženja, čije je glasove dužan prikupiti Upravni odbor Udruženja. Ako se Udruženje raziđe po pravovaljanom zaključku Glavne skupštine, ima se sveukupna imovina Udruženja deponirati kod Ministarstva šuma i rudnika sve dotle, dok ne bude osnovano Udruženje sa istim ciljem. V//. Privredno Vijeće. Zaključuje se Kr. Vladi predložiti slijedeću rezoluciju: »Šumarstvo je vanredno važna grana narodne privrede. Jednu trećinu naše otadžbine zapremaju šume, dok proizvodi šumarstva čine do polovice izvoza iz zemlje. O budućnosti šumarstva ovisit će velikim dijelom budućnost i blago-stanje našeg naroda. Kako je upravo pred narodnim predstavništvom zakon o Privrednom vijeću, Jugoslovensko´ šumarsko udruženje moli, da bi se u poslovniku i pravilniku k tome zakonu predvodilo za šumarstvo dovoljan broj predstavnika, odnosno, da se predvidi osnivanje specijalnog šumarsko´ g odbor a u Privrednom vijeću, kako se ne bi desilo, da šumarstvo zastupa poljoprivredni odbor. Poljoprivreda i šumarstvo1 su dvije jednako važne privredne grane. Poljoprivrednik će i nehotice u pitanjima, gdje su interesi poljoprivrede i šumarstva usporedni, protežirat svoju. struku a zbog eventualnih manjih koristi poljoprivrede uz veće i važne gubitke po šumarstvo. Molimo stoga, da, se šumarstvu dade onaj položaj u Privrednom vijeću, koji mu pripada kao zasebnoj privrednoj grani, koja zauzimlje teritorijalno trećinu države. Uvjereni smo, da će ostvarenjem i valjanom organizacijom Privrednog vijeća biti mnogo pomoženo privrednom napretku, a time i blagostanju našega naroda u budućnosti «. VIII. Na predlog beogradske Podružnice zaključuje se, da se zamole industrijske, obrtne i trgovačke komore, da iz svojih fondova za unapređivanje poljoprivrede potpomažu i Jugoslovensko šumarsko udruženje prigodom propagande šumarstva. IX. Prima se slijedeća rezolucija s time, da se uputi gg. Ministru predsjedniku, Ministru poljoprivrede i Ministru šuma i rudnika. »U Zakonu o državnoj klasnoj lutriji predviđeno je, da će se prihodi te lutrije trošiti na unapređenje poljoprivrede. Šumarstvo je u našoj otadžbini jednako važna grana nacionalne privrede kao i poljoprivreda. Naš seljak još mije u pitanjima racionalnog šumarstva nimalo upućen. Šume zauzimlju gotovo % Jugoslavije. Treoalo hi što intenzivnije poraditi na tome, kako bi se narod upoznao sa osnovima valjanog gospodarenja sa šumama. Jugoslovensko šumarsko udruženje nastojalo je do sada da radi na tome polju, koliko su mu slaba finansijska sredstva dopuštala. Međutim sav taj rad nikako nije dovoljan. Smatramo, da bi neophodno uz unapređivanje poljoprivrede trebalo da ide i unapređivanje šumarstva. Zanemarivanje šuma i šumarstva na račun poljoprivrede urodilo bi dubokom i dalekosešnom disharmonijom u budućnosti našega naroda. Slobodni smo učtivo zamoliti, da bi Vaše gospodstvo poradilo na tome, kako. se prihodi državne razredne lutrije ne bi trošili samo na unapređenje poljoprivrede, ve ć bi sebar u % trošili i na propagandu šumarstva, t. i. da se predvidi, da se jedna trećina prihoda razredne lutrije stavi na raspolaganje Ministarstvu šuma 281 |