DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1932 str. 6     <-- 6 -->        PDF

šumama. Isto značenje dobila je u srpskohrvatskom jeziku reč šumarstvo,
samo što je tu onaj akcenat na šume još jači. Nije mnogo drukčije ni u
drugim jezicima. Rusko »lesovodstvo« nešto je kao naše šumarstvo, a
ncmački »Forstwirtschaft« mu je sasvim sličan, stručne radnje u privrednoj
šumi (plamnässig behandelter Wald). Nemci tek u najnovije doba
operišu sa kombinovanim pojmom »Forst- und Holzwirtschaft«, a nemačka
službena nauka jedva ako se oslobodila zablude, da je to nauka o šumama.
Temeljni zakoni šumske privrede i skoro sve njezine grane nose
i dan danas naziv »šumski« u raznim jezicima. I, oslanjajući se na ove
etimološke izraze šumarstvo i šumski, stalno se suzuje pravo područje
šumske privrede, koja kao da bi se bavila samo podizanjem i održavanjem
šuma. Područje šumske privrede u stvari mnogo je šire. Pojam


privrede uopće označuje sva privredna fakta, radnje i uređenja, kojima
je smer, da ljude podmire privrednim dobrima. Šumska privreda ograničena
je na šumska privredna dobra, t. j . na drvo i sporedne šumske
proizvode. Prema tome bi sva privredna fakta, radnje i uređenja, kojima
se ide za tim, da se ljudi podmire drvetom i sporednim šumskim proizvodima,
potpadali pod pojam šumske privrede.8
Proces, kojim se ljudi podmiruju šumskim dobrima, nije jednostavan.
U širem smislu to su svi procesi, koji su u privredi poznati: proizvodnja
sirovih dobara, prevoz dobara do mesta konzuma odnosno do mesta prerađivanja,
prerađivanje dobara i promet dobrima u sirovom i prerađenom
obliku, sa svima potrebnim radovima, tehničkim, upravnim i organizatorskim.
I kao što svi privredni procesi uopće tako se i ovi posebni procesi
odigravaju istovremeno i u velikom sistemu svetske privrede i u granicama
narodnih privreda pod uslovima nacionalnih privrednih sila, prirodnih
(prirodno bogastvo, zemljište, položaj, klima) i ljudskih (karakter,
gustoća, ekonomsko i kulturno stanje stanovništva). Nastaje samo pitanje,.
u koliko navedeni procesi pripadaju specijalnoj grani šumske privrede,
a u koliko drugim privrednim granama, koje sa njom graniče. I to pitanje
nije samo od teoretske važnosti, nego i praktično pitanje od značenja za
podelu kompetencije i za organizaciju rada.


Na prvi pogled izgleda izvan sumnje da čitav proces proizvodnje
drveta pripada šumskoj privredi.9 Međutim stvar nije tako jednostavna.
Sam pojam proizvodnje nije dovoljno ograničen. Po teoriji narodne privrede
to je svesno dobivanje dobara, u konkretnom slučaju drveta, prema
presumptivnim privrednim potrebama, a po ekonomskom principu, da


8 Ovo je najšire shvatanje šumske privrede, koje tek treba da se probije. I najnovije
definicije inače su uže; industrija i trgovina drveta odvajaju se od šumske privrede.
Tako se i u najnovijoj nemačkoj literaturi kaže: »Šumska privreda u užem, pravom
smislu samo je jedan član u kompleksu delovanja, koja podmiruju drvetom našu
narodnu privredu, osim toga djeluju dalje industrija i trgovina drveta ...« Dr. Webe r
Heinrich Wilhelm: ForstwirtschaftspoMtik. Neudam 1926. S. 5. S druge strane opet
podvode se pod šumsku privredu objekti i radnje, koje nemaju nikako privrednog
karaktera.


9 Zabluda je ograničiti zadaću šumske privrede na proizvodnju šuma; i pored
sve veće važnosti, koja se pridaje šumama, što se proizvode i održavaju sa razloga
estetskih i kulturnih, a naročito radi zaštite terena i naselja, šume se u pravilu podižu
i održavaju radi proizvodnje drveta, privredni cilj je drvo, a ne šuma.


292