DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1932 str. 7     <-- 7 -->        PDF

produkat nadmaši vrednost troškova.1" Ali je pitanje, dokle ide taj proces
proizvodnje: da li je završen, kad je dao stabla zrela za seču, kad je
drvo oboreno i izrađeno ili kad se produkat iznese u promet. U nemačkoj
stručnoj literaturi ima šumska proizvodnja šire značenje; tako još
»Forstbenutzung« pripada produkciji, samo što nije uvek dovoljno jasno,
dokle ide zapravo taj »Forstbenutzung«. Francuska »production fore


stiere« kao da je uži pojam i kao da se završuje sa sečom i izradom
drveta.11 A to nije dosta. U prirodi je savremene proizvodnje, da računa
sa gotovim, transformisanim produktima.12 Zrela šuma i zrelo drvo nisu
još gotovi produkti, kao ni zreo ugljen u zemlji ili zrela pšenica na polju.


Izrađeno drvo može se smatrati gotovim produktom samo onda, kad je
sposobno, da direktno ude u promet; ako se na putu izvoza još jednom
prerađuje, onda se proces proizvodnje nastavlja. U savremenoj privredi
i gotovi produkti ulaze zapravo u promet tek kad se donesu na osovinu
javnog saobraćaja (vagon javne železnice, lađa ili kolska osovina na
javnoj cesti) ; dotle su briga producenta.13 To pogotovu vredi za glomazne
i teško pokretne produkte, kao što je drvo. Prema tome je posve prirodno
i logično, da se ceo proces izrade drveta, skupa sa prvom preradom
na putu i sa izvozom do osovine javnog saobraćaja, uračuna u šumsku
privredu, a to pre što nema nikoje druge samostalne privredne grane,
koja bi se bavila tim poslovima.14


Dalje prerađivanje drveta, kad je već unišlo u javni promet, poznato
pod imenom obrta i industrije drveta, može se odvojiti od šumske
privrede; ali se ni to odvajanje ne da strogo provesti, jer je uopće teško
lučiti industriju od proizvodnje.15 Možda bi se kao kriterij za razgraničenje
mogli uzeti privredni faktori, pa da se zadrže u šumskoj; privredi
industrija i obrt, u kojima je glavni faktor sirovina drvo, na pr. pilanska
industrija, pougljivanje i destilacija drveta, proizvodnja celuloze, sa razloga
što^sirovinu dobivaju iz šume, kao i zbog regulisanja privrede i
stručne organizacije rada; odvojiti bi se mogli industrija i obrt, u kojima
su važniji privredni faktori stručni rad i kapital (osim drveta), na pr.
stolarstvo, drvodeljski radovi, proizvodnja šibica.


10 Uporedi Dr. v. Philippovic h E.: Grundriss der Politischen Oekonomie.
Tübingen u. Leipzig 1901. S. 102—104.
11 Tako je na pr. shvatanje Huffelovo prema njegovoj formaciji šumskog produkta.
Huffe l G.: Economie Forestiere. II. Paris 1919. S. 177 i dalje.
12 Transformacija objekata kao posledica prenošenja materije proglašuje se bitnošću
produkcije. Vidi Qid e Charles : Cours d´Économie Politique. I. Paris 1930.


S. 110 i 149.
13 Po Qide-u je proizvodnja još širi pojam; ne samo prerađivanje nego i svi
trgovački i transportni radovi ulaze u područje proizvodnje; pojam produktivan rad
postaje mu isto što i privredni rad. Vidi citirano delo, s. 152. i dalje.


11 Tako zvana šumska industrija, koja obuhvata kad uži kad širi krug privrednih
poslova nerazdvojeno svezanih sa šumom, ne može se odvojiti kao samostalna grana
od šumske privrede.


15 Industrijom u naučnom smislu obuhvataju se svi privredni poslovi (zanimanja)
»kojima je cilj da spajanjem, lučenjem i promenom oblika izrađuju iz sirovina proizvode
od sve to veće vrednosti.« Industrijom u najširem smislu nazivaju se sva preduzeća,
kojima je zadaća da dobra proizvode i prerađuju. Vidi Vujić : Načela narodne ekonomije.
Knjiga treća. Beograd 1899. S. 149.


293