DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1932 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Reznica, ključica ili pobojak jest onaj nadzemni dio biljke bez žila, koji zaboden u zemlju tjera — i to žilje iz dijela zabodenoga u zemlju, a izbojke i lišće iz dijela iznad zemlje. Takav zabodeni dio sam se iz početka samostalno i bez žilja hrani iz zemlje. Kod nekojih se vrsta biljaka izrezuju dijelovi i to redovito mlađi i ti se sade, te bi to bile u pravom smislu reznice ili ključice, dok se kod drugih otkidaju ili odrezuju pojedini dijelovi, redovito mlade grane i izbojci, i ti se sade. To bi bili u vrtlarstvu razni pobojci ili pelceli. Pobojci su ne samo mogući u cvjećarstvu, nego i kod mnogih vrsta drveća i grmlja, kao na pr. kod mnogih vrsta ruža, ukrasnoga grmlja, platana, dudova i si., dapače i kod nekojih crnogorica. Reznica kod drveća sa velikom reproduktivnom snagom, kao što je vrba, jagnjed i kan. topola, zabodena u zemlju prima ispočetka vodu i hranu na doljnju presječenu površinu. Cambium odmah započinje djelatnost stvarajući vegetativne vrhove na kraju radialnih zraka, od čega se razvija novo početno žilje, koje probija koru redovito na lenticellama, pored grane ili pupa. Gornji dio tjera uz isti proces izbojke na redovite pupove, a u pomanjkanju ovih na spavajuće (proventivne) pupove. Ovi se izbojci mnogo pre pokažu i nekad postignu i dužinu do 10 cm, dok se žilje počne pojavljivati na vanjskoj površini kore. Uporedo sa ovim stvaraju se kod jagnjeda i kanadske topole callusi, obrasline na donjemu presjeku u ubrzanome tempu, i odavle se nešto kasnije razvija glavno žilje. Obrašćivanje je na gornjemu kraju polako i traje duže. Donji presjek obraste kod jagnjeda i kanadske topole već za jednu godinu, dok to obrašćivanje kod vrbe traje i više godina, jer vrbi nije potrebno stvaranje callusa, pošto dovoljno i jako žilje može da razvije i kroz koru. Obrašćivanje oko gornjega presjeka može trajati više godina, već prema debljini. One vrste drveća, koje se slabije primaju, koje nemaju vrlo velike reproduktivne snage, moraju najprvo da stvore obrasline ili calluse oko rana na gonjemu dijelu, da bi iz njih mogle da tjeraju žilje. Obrasline se stvaraju pomoću sokova iz zemlje na reznici zaturenoj u zemlju ili se jednu godinu dana prije na drvetu stvaraju podvezivanjem onoga dijela, od koga kanimo reznicu slijedeće godine odrezati. Pobojak se redovito trga od mladih grančica ili izbojaka tako, da se otrgne malo i od stare grane. Oko otrgnutoga dijela stvara se obraslina. Callus ili obraslina je ubrzano stvaranje novoga tkiva putem stvaranja vegetativnih vrhova za zaštitu ili obranu od vanjskih štetnih utjecaja ili nadoknađivanje i stvaranje manjkavih dijelova biljke. Callus u pomenutome slučaju daje u zemlji žilje, iznad zemlje (ako nema drugih pupova) adventativne pupove. Ovakovo je stvaranje žilja sporije i reznice kasnije tjeraju. Callus ili obrasline prouzrokuju se odsijecanjem ili raznim vrstama povreda, zasijecanjem, povređivanjem kore, gulenjem kore, podvezivanjem ili vezanjem sa koncem, žicom i si. Sokovi iz zemlje, dovedeni u koru, pri svome putu prema dalje daju materiju (tkivo) za obrašćivanje ili callus. Ako se reznica ili pobojak dolje na jednom mjestu oguli ili povrijedi, to se iznad oguljenog dijela stvara obraslina ili callus i povrh toga korijenje, dok callusa ispod oguljenoga mjesta nema. Za šumarstvo je važno pomlađivanje sa redovitim reznicarna kod nekoliko vrsta drveta, pa se zato i u praksi mnogo upotrebljuje, dok se 360 |