DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1932 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Dio, odnosno dužina reznice iznad zemlje može biti različita, već prema cilju i mogućnosti obrade,, prema pripravi zemljišta i kasnijemu uzgoju. Tako reznice vrbe u rasadnicima za sadnice ili za kulturu na prevrnutom ili uzoranom tlu uopšte ne ostavljamo ništa iznad zemlje, ili tek kod težega tla 1—2 cm. Reznica u čitavoj svojoj dužini može da razvija korijenje, a gornji je dio opet malo izložen sasušivanju. Jer reznice vrbe imaju inače mnogo spavajućih pupova, to ti lako mogu da tjeraju izbojke. Kod uzgoja sadnica kanadske topole, jagnjeda i jablana te ostalih vrsta drveta u šumskome rasadniku treba iznad zemlje ostaviti po 1—2 pupa, da bi reznica na gornjemu kraju mogla izbojke tjerati. To bi otprilike odgovaralo dužini od 4—6 cm. Mnogo pupova nije dobro ostaviti iz razloga, što reznica ispočetka ne može da daje dovoljno hrane svim izbojcima. Gdje se opet na površini kasnije može pojaviti voda ili nam okopavanje nije moguće iz kakovih razloga, nego se treba bojati i trave, dužinu ključice iznad zemlje treba ostaviti 10—20 cm., da ne bi voda odnosno trava kasnije već istjerale izbojke uništila. Nekad se kod nadosađivanja, osobito u mladim kulturama plemenite vrbe, ostavlja nadzemni dio reznice nešto dulji od rečenoga zato, da bi nadosađena reznica mogla držati korak sa starijim sadnicama. U slučajevima, kao što je to kod pomlađivanja ritskih šuma, gdje se reznice, štapovi ili motke direktno sade u šumu i gdje voda može biti vrlo visoka, mora se iznad zemlje ostaviti 1—2 m., kako bi štap sadnica mogla ostati iznad površine vode. Razumije se, da će ovakovi štapovi-reznice u udubinama morati biti i jače i dulje, nego one na gredama. Da bi mogli uzgojiti dobre sadnice iz reznica, donji dio treba da dospije u zemlju do potrebne dubine, kako bi puštao što više žilja, da snabdije sa dovoljnom hranom dio iznad zemlje. Naprotiv nadzemni dio reznice treba po mogućnosti da bude što kraći i sa što manje pupova, kako bi žilje, koje reznica pušta, moglo hraniti nastale izbojke. Ako ima više pupova, treba ih kidati i ostavljati tek po 1—3 kom., što treba i kasnije nastaviti, a eventualno istjerale izbojke prve godine i prevršiti. Da je tome tako, vidi se kod pomlađivanja u mekim ritskim šumama, što se gornji nadzemni dio štapova reznica na gredama osuši, kad voda izostane, jer ima premalo žilja, da bi čitavu dužinu reznice mogla hraniti. Takova ključica tjera od zemlje jedan ili dva izbojka, koje već može hraniti. Ona reznica naprotiv, koja je u nizini posađena i dosta dugo na njoj voda ostane, primiti će se u čitavoj dužini. Ako bi voda rano opala na najniži nivo, to će se osušiti u vodi puštene žilice, a vrlo često i žilice u najgornjemu sloju pri površini zemlje i sadnica će se odozgo osušiti, jer ne može za ishranu čitave dužine sadnice dovoljno vode i hrane dobivati. A ako se već i korijenje nije dobro razvilo, onda će se osušiti i u čitavoj dužini. Ako voda ne opada tako naglo, kao što je to obično slučaj kod ritskih šuma, onda se sadnice lijepo prime i tjeraju i poslije opadanja vode, jer su već razvile dovoljno jako žilje. Iz onoga, što je rečeno o dubini i o nadzemnom dijelu reznice, lako se može zaključiti, kako duge trebaju da budu reznice. One reznice, koje se sade u dobro pripravljeno i vlažno zemljište i koje će se poslijeokopavati, trebaju da budu duge kod vrbe 20—35 cm., kod kanadske topole, jagnjeda i jablana 30—60 cm. Qdje se treba bojati povremene vode ili trave, treba reznice ostaviti za 10—20 cm. duže od napred navedenih. Reznice sadnice kod direktnoga pošumljavanja u mekim šumama tre 364 |