DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1932 str. 45 <-- 45 --> PDF |
vremena, jer kanimo saditi, kad već vegetacija otpočne, spravljamo ih tada u hladne podrume ili pod tekuću vodu. Neka nam služi za pravilo, da ne treba niti dijelove, od kojih će biti reznice izrezivane, niti same reznice ni najkraće vrijeme ostaviti ncspremljene i izložene suncuvjetru. Sašušivanje će biti brže u jeseni i proljeću, kad još eventualno ima vegetacije i topliji su dani, nego u zimi, kad vegetacija miruje i dani su hladni i vlažni. Ako imamo vremena (kao što to obično biva zimi) da možemo reznice izrezivati, ali saditi još ne možemo, oda ćemo izrezane i u snopove svezane reznice ostaviti i spraviti do sadnje na isti način, kako je to naprijed opisano. Svakako je povoljnije ostavljati izbojke, pruće i štapove, nego već rezane ključice iz razloga, što će prerezi biti svježi i neće se eventualno zatvoriti. Kod transport a kako dijelova, od kojih će se reznice izrezivati, tako i kod samih reznica valja osobito paziti, da se ne osuše ili ne zgule. Za duži transport treba ih upa´kovati u slamu sa vlažnom mahovinom na donjim dijelovima prereza. Kod kraćega transporta dostaje pokriti ih mokrom slamom. Sjeća pruća, izbo jaka i štapova kao i prerezivanje reznica može se vršiti kroz čitavo vrijeme mirovanja vegetacije, od novembra do polovice aprila. Najčešće međutim pada ovo u mjesec februar i mart, pošto se onda najviše i sadi. Nježnije vrste treba u jesen sjeći sa panja i preko zime spraviti da se očuvaju od studeni i mraza. Sadnj a ključic a može se. vršiti jednostavnim uturivanjem u već obrađeno meko zemljište, kopanjem jama, zatrpavanjem i gaženjem kao kod obične sadnje, zaoravanjem i pomoću šila u tvrdom, obrađenom i u neobrađenom zemljištu. Ma na koji način reznice sadili, glavno je pravilo, da donji dioreznice, koji dolazi u zemlju, bude tako smješten, da zemlja u čitavoj dubini reznice tačno i dobro prileži uz reznicu, da bi ova mogla iz zemlje vlagu i hranu crpsti i da se ne bi osušila. Ovo osobito vrijedi za sadnju sa svrdlom. Loša je sadnja ona, gdje se zemlja pri površini samo ugazi i učvrsti, a dolje je oko reznice praznina. Reznica neka ne bude ozlijeđena pri turanju u zemlju i takove komade treba radije baciti; isto tako one reznice, koje se kod sadnje prelome. Prilikom sadnje reznice se još jednom sortiraju i izbaci se svaka, koja je loša. Reznice se uturuju okomito u zemlju, jer je to najpraktičnije za rad, iako nekoji preporučuju nešto koso uturivanje. Prostim uturivanjem u zemlju sade se plemenite vrbe, obična vrba, jagnjed, kanadska topola, jablan i jače reznice drugoga drveća ili grmlja onda, kad reznice želimo uzgojiti sadnice za rasad, a tlo je rastresito. Tlo mora biti prevrnuto, odnosno izriljano i preko zime izmrznuto, da bi bilo sposobno za sadnju. Kako reznice tu dolaze u zemlju 20—40 cm. to ih jednostavno pored napete žnore s jednu stranu zabadamo rukom sve dotle, dok je to moguće. Obično ostane iznad zemlje tek .—10 cm. Da bi se reznice lakše zaturavale u zemlju i bolje mogle pritisnuti, pričvrsti se na dlan koža, ili se sa malom daščicom pljoštimice pritište na reznicu, da bolje uđe u zemlju. Onaj dio reznice, koji još viri vani, ako ga je potrebno još i dalje uturivati u zemlju pritište se drvenim cokulama ili se utjera drvenim čekićem. Sa željeznim čekićem nije slobodno reznice zabijati u zemlju, jer ih razmeca. Eventualno ma kako 367 |