DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1932 str. 47 <-- 47 --> PDF |
uturi reznicu kako on vadi svrdao, i neda zemlji, da se urušava u jamu. Posao trećega radnika sasvijem je isti, kao što je naprijed spomenuto. Nekad međutim radnici, svaki za sebe, svršavaju sve ove poslovetjeraju svaki svoje redove. Običaj, da se reznica, nakon što je uturena u napravljenu luknju, samo zagazi nogom, vrlo je rđav, jer će se reznica samo onda primiti, ako je donji deo mokar ili stoji u potrebnoj vodi, inače se mora osušiti. Učvršćivanje kraćih reznica u zemlji može se vršiti nekad i zasipanjem luknje oko reznice (pijeskom). Kod pomenutih se načina sadnje sadi uvijek uza žnoru, na kojoj se sa uzlovima, vrpcama ili bojom načine daljine reznice od reznice. Odje nema velikoga korova, žnora se fiksira na zemlji na par mjesta kvačicama, da se ne bi kod sadnje pomakla. Odje je korov visok, fiksira se ona trkljama. Sadi se uvijek na jednu stranu žnore, da bi redovi bili jednaki. Jače se reznice mogu saditi i u iskopane jame, gdje se zemlja oko reznica dobro ugazi. Ako imamo uzgojiti samo sadnice, može se i tako postupiti, da se s plugom zemlja prevrće, uz prevrnutu se zemlju rneću reznice i na ove se opet naorava i baca brazda. Ovako posađene reznice potrebno je još i ugaziti, tako da bi zemlja uza njih čvrsto bila složena. Ovaj se način rjeđe upotrebljava, jer premda je mnogo jeftiniji od drugih, nije tako dobar, pošto su redovi nepravilni i ključice ne stoje vertikalno. Na živom pijesku ili gdje voda zemlju jako odnosi, sade se više puta reznice u takozvana gnijezda , koja se iskopaju 30—50 cm. duboko i isto tako široko. U svako se gnijezdo meće 5—10 kom. reznica vertikalno ili koso i to se onda zagazi. Gnjezda se u takovim slučajevima prave dosta gusto, da bi istjerale biljke bolje mogle vezati pijesak ili zemlju. Kod suviše vezanoga i tvrdoga tla osim dobroga i pravovremenoga prevrtanja dobro je unaprijed pospješiti razvijanje žilja prije same sadnje, da bi se reznice bolje mogle primiti. To se radi tako, da se vrlo rano u proljeće na južnoj, toplijoj i zaklonjenoj strani iskopaju jame. U jame se zabije kolac, na kome su svezani snopovi reznica tako, da su vrhovi dolje okrenuti i da ne dodiruju zeralju. Donji dijelovi reznica, koji su gore, pokriju se mahovinom debolom 4—5 cm., ova opet 10 cm. debelim zrelim đubretom i sve ovo slamom. Mahovina se stalno ima držati u vlazi. Nakon 2—4 nedjelje puste već reznice žilje, pa se mogu saditi u rasadnik ili kud već treba. Na ovaj način Belgijanci i Kinezi odgajaju neke plemenite vrste jabuka i krušaka i dobro patuljasto voće. Odje je zemljište suviše i stalno mokro, tlo se mora potrebnim melioracijama preudesiti i osposobiti za sadnju. Tako kod močvarnoga zemljišta i tresetišta kanalizacijom i pravljenjem uzvišenja, sedla ili rabata. Za uzvišenje služi izbacana zemlja iz pokrajnih jaraka. Sadnja se obavlja na već opisan način. Teže poslove kod sadnje obavljaju ljudi, lakše mogu i žene. To je na pr. sortiranje pruća, štapova i reznica, zaturivanje reznica u riljano zemljišta. Žene mogu i kod sadnje manjih reznica šilom prinositi reznice i utjerivati ih u gotove luknje. Posao je najzgodnije izdati u akord ili plaćati rad od jedinice (po 1 kj. ili 1 ha ili od komada), naročito gdje je čisto po površini. Pri poslu treba imati dobre nadglednike i pa^telje, po mogućnosti same lugare, koji posao dobro razumiju i svaki dio posla 369 |