DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1932 str. 55     <-- 55 -->        PDF

ili u vrlo neznatnim grupama od 4 do 5 stabala, te ne zauzima nikad veći opseg u
grupama, kao što je to slučaj kod I. typographusa. Najjača je zaraza konstatovana u
rijetkim sklopovima i u požarnim zonama (Šumska Uprava Zavidović i Olovo), gdje
su pored jelovih i omorovih po potkornjacima napadnute sastojine bijelog bora. Zaraza
je nadalje ustanovljena na krševitim mjestima i po visovima brda, gdje je insolacija
jača. (Sr. Nač. — Nevesinje.)


Naprotiv ovome napad I. typographusa na omorovirn stablima konstatovan je u
najviše slučajeva u manjim ili većim grupama. Žrtvom1 zaraze po ovome potkornjaku
postali su čak i cijeli odjeli i pododjeli šume (šum. uprava Srednje).


Na oštećenim sastojinama bijelog bora i po krševitim brežuljcima zapažen je
znatni napad I. pexdentatus-a udruženog sa I. bidentatus-om. Prvi napada isključivo
deblji materijal, dok je drugi pronađen isključivo u krošnji i tanjim´dijelovima stabla.
Naročito je velik napad konstatovan na području Šumske Uprave u Zavidoviću i to na
površinama, koje su u god. 1927 -postale žrtvom požara. U sastojinama, koje su dobro
očuvane, nije se mogla konstatovati zaraza.


Sastojine omore, jele i bora napadnute su i po drugim, manje važnim insektima,
od kojih ćemo neke radi boljeg razumijevanja navesti. Od Hylesina (Bastkäfer) zapažen
je u vršikama grančica crnog bora (Suhodo u srezu Bugojno). Myelophilus
piniperda i minor. Na ovakovim su borovima vrhovi grančica opali i leže na zemlji.
Poznata je činjenica, da se ovi kukci množe na kulturama i u sastojinama i to na
korijenju, stablu i u granama, ali se isključivo legu pod korom. S obzirom na ove
činjenice važno je ovog ljeta promatrati gorepomenute insekte, da ne bi počinili kakovu
štetu na stablima crnog bora pri odlaganju jajašaca za razvoj svoje druge generacije.
Ličinke ovog insekta žderu liko i prekinu cirkulaciju sokova. Pored Myelophilus-
a konstatovan je na boru Hylastes ater (crni borov likar), a na omori Dendrocthonus
micans (Sresko Načelstvo Kladanj i Šumske Uprave Olovo i Srednje). Na
omori je pored toga pronađen H. polygraphus i H. palliatus, ali u vrlo maloj meri.


Od Pissodesa (Rüsselkäfer) pronađeni su na stablima omore P. abietis, na jeli


P. piceae, na boru P. notatus. Po ovim insektima napadnuta stabla izrađivana su zajedno
sa stablima napadnutim po potkornjacima.
Ustanovljeno je, da su se u bolesnim, prezrelim i oštećenim sastojinama jele,
omore i bora za vrijeme i poslije napada po potkornjacima pojavile: Cerambycidae
(Bockkäfer), Buprestidäe (Prachtkäfer) i Anobiideae (Pochkäfer) kao sekundarna pojava
i isključivo tehnički štetočinci. Od Cerambycida pojavili su se na omori: Cerarnbyx
(Tetropium) luridum, monochamus sartor, Rhagium inauisitor, Xyloterus domesticus
i X. signatus; na jeli: Monochamus sutor i Xylotherus lineatus. Buprestidi zapaženi
su na boru i to Buprestis (anthaxia) quadripunctata i B. chrisobothrys. Od
Anobicida zapaženi su na omori: A. emarginatum i abietis, a na jeli: A. domesticum.
Zapaženo je i vrlo štetno tehničko djelovanje Hylotherus-â. Ovaj je kukac na sunčanim
mjestima napadao oguljena lovna i ostala porušena stabla, te ih za kratko vrijeme
onesposobio za svaku tehničku porabu. Ovome se može jedino na taj način pomoći,
da se oguljena stabla odmah izvezu iz šume i uklone u zasjenita mjesta.


Početak i organizacija radova. Posao na suzbijanju zaraze otpočeo je u proljeće
prošle godine, izuzevši neke Šumske Uprave i Sreska Načelstva, koja su u manjem
opsegu radi nedovoljnog kredita provodila radove još god. 1929. U početku se posao
kretao na spašavanju sastojina nižih položaja, da bi se kasnije prema vremenskim
prilikama nastavio u višim položajima. Sam posao i zamašnost zaraze diktovao je ovu
raspodjelu, jer su niži položaji četinjastih sastojina bili jače napadnuti.


Plaćanje radnika vršeno je u akordu po 1 m3, a uz nadnicu po 25 do 36 dinara.
Kasnije je uvedeno akordno plaćanje radnika po debljinskom razredu izrađenih stabala.
Obaranje lovnih stabala vršilo se uz cijenu od 2 do 3 dinara po stablu. Ustanovljene


S 77