DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1932 str. 68     <-- 68 -->        PDF

Pisac dotiče i pitanje egzota, ali nije naročito oduševljen, da se domaće vrste,
koje poznamo, potiskuju na korist stranih, koje ne poznamo. Zaseban odjeljak posvećuje
pisac estetici u šumi. Osjećamo, da svuda naglašava održavanje prirodnog produktiviteta
i njegovo popravljanje. To je polazna tačka u svemu radu oko podizanjanjegovanja šume.


Ad. 4) U četvrtom su dijelu razrađene biološke i gospodarske osobine drveća
i to ponajprije vrsta, koje se mogu razviti u stabla, a onda i drugih, koje imaju
šumsko-gospodarsku važnost. Zasebno tretira četinjare, a zasebno lišćare. Među četinjarima
navodi najvažnije Abietaceae, a među liščarima Salicaceae, Fagaceae,
Ulmaceae, Rozaceae, Papillionaceae, Acer-vrste, Tiliaceae, Oleaceae. Svaka je vrsta
reljefno ocrtana imajući u vidu potrebe kultivatora.


Ocjenjujući djelo profesora Konšela treba imati pred očima: 1) sadržinu; 2)
način obrade; 3) odnos prema savremenoj stručnoj literaturi; 4) odnos prema praktičnoj
primjeni. U vezi toga došli smo do zaključka, da je pisac dao odlično originalno
djelo. Mnoga su pitanja sasvim originalno prikazana u sklopu sa ostalom materijom.
Tako je originalno razrađeno pitanje o proizvodnji, o njegovanju sastojina, o unapređivanju
šumskog gospodarstva, o estetici šume.


Knjiga je pisana lagano, pregledno je razdijeljena u poglavlja, ima mnogo dobrih
slika i crteža. Literatura je bogato i svestrano navedena, autor i fotografija lojalno
istaknuti, što sve povećava vrijednost ovoga djela. Ima fotografija i iz naših šuma.


Svima, koji čitaju češko-slovenski, ova je knjiga dragocjena. Nauka o podizanju i
gajenju šuma dobila je u ovom djelu odličnoga interpretatora. Mi pozdravljemo ovaj
rad gosp. profesora Konšela i najsrdačnije mu čestitamo, a čestitamo i šumarstvu
bratske čehoslovačke. I nama je ovo djelo, pored djela naših stručnjaka, dobro došlo!
Koristeći se njime, daćemo dostojno poštovanje odličnom stručnom radniku bratskog
nam naroda. Na taj ćemo način i pripomoći, da dođe do jačeg zbliženja, do stvaranja
slavenske šumarske zajednice, za koju su, u svakom slučaju, literarni radovi najjača
podloga. Dao Bog da i ovo djelo prof. Konšela posluži tome cilju, jer je ono vidan dokaz,
da i Slaveni mogu izgrađivati svoju šumarsku nauku. Dr. Josip Balen


...... ............ ....... ......
(1919 — 1930)


....... .. ......... ............ .... . ....... ......... je . .......
....... . ....... ............ ....... ....... .. ..... .. 1919 .. 1930 ....


... ....... .... .... .... ......... y ........ ....... ..... he .....
.......... . ..... oa ....... ........... ........ ....... ....... ........
....... .. ..... ...... ....... ....... ......... ......... .. ........ . .....
........ .... ....... ....... . ................ ....... .. ...... .......


.. .... ........ ...... ce: ........ ...... . ...... .......; ...... ........
..... ..... ..., ......, ...... . ..... ......; ....... ...., ..... ...........,
......... ......., ........ ........ . ..........), ..... ......., .......
......., ......; .............. ........; ............. ...., ......... .........
............... ......., ....... .......... ......, ...... ..... . ..... ...............;
..... ....... . ......... ........... ..........; ....... .... ..
...., ..... ....... . ...... .............; ......... ...... ......... (........
. ......); ..... ............. ...., ........ ........ ...... ..... . ..... .......
... .......; ........ .... — ..... .... . .......... (........., .......,
........, ....., ..... ..... ..... ......); ...... na ......... .... — ...........
........, ........... . ...; ..... y ...... (.. ...., ......... ........,
....... ........, ........ . ...... ......., .......) . ..... ...... ...; ....


390